Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), ukupni kreditni plasmani banaka na kraju srpnja iznosili su 281,5 milijardi kuna, što je za 3,3 milijarde kuna ili 1,2 posto više u odnosu na prethodni mjesec, ponajviše zbog zaduživanja države, navodi se u analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).

Krediti sektoru središnje države krajem srpnja iznosili su 54,2 milijarde kuna, što je za 3,62 milijarde ili 7,1 posto više nego na kraju lipnja. U odnosu, pak, na srpanj prošle godine, krediti državi bili su veći za 3,34 milijarde kuna ili 6,6 posto.

"U srpnju su kreditni plasmani državi zabilježili najveću stopu mjesečnog rasta u ovoj godini, ali i najvišu stopu godišnjeg rasta kakva nije viđena od siječnja 2014.", navodi se u analizi RBA, objavljenoj u četvrtak.

I dok su u srpnju na mjesečnoj razini plasmani banaka porasli, na godišnjoj su razini praktično stagnirali. Naime, u usporedbi s krajem srpnja prošle godine viši su za neznatnih 25,5 milijuna kuna, "čime je nakon četiri uzastopna mjeseca zaustavljen godišnji pad ukupnih kredita", navode analitičari RBA.

S obzirom da je preko dvije trećine kredita, ili njih 73 posto, vezano i/ili odobreno u stranoj valuti, jačanje kune u odnosu na euro na godišnjoj razini za 0,6 posto, statistički je ublažilo rast kredita u kunskom iskazu. Istodobno je slabljenje kune u odnosu na franak na godišnjoj razini za 13,51 posto statistički doprinijelo većem iskazu kredita izraženom u kunama, objašnjavaju analitičari RBA.

Na godišnjoj razini, rastu ukupnih kredita je pridonio rast i kunskih kredita i valutnih. Tako su čisti kunski krediti u odnosu na srpanj prošle godine porasli za 1,19 milijardi kuna ili 1,6 posto, navodi se u analizi.

S druge strane, valutni krediti, koji su i pod utjecajem navedenih tečajnih promjena, zabilježili su na godišnjoj razini pad za 1,65 milijarde kuna ili 0,6 posto, te su u odnosu na kraj 2014. niži za 693 milijuna kuna ili 0,3 posto.

"Podaci za srpanj pokazuju nastavak razduživanja sektora nefinancijskih trgovačkih društava, uz razduživanje sektora stanovništva, dok je sektor države u istom promatranom mjesecu zabilježio rast kreditnog zaduženja", navode iz RBA.

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Krediti sektoru nefinancijskih trgovačkih društava (poduzećima) krajem srpnja iznosili su 90,87 milijarde kuna, što je za 292 milijuna kuna ili za 0,3 posto manje u odnosu na prethodni mjesec te 3,27 milijarde kuna ili 3,5 posto manje u odnosu na kraj srpnja lani.

Analitičari RBA napominju kako to potvrđuje nastavak razduživanja ovog sektora prema domaćim bankama, zamjetan od lipnja 2012. pa se posljedično njihov udio u ukupnim kreditima smanjio za dodatnih 1,2 postotna boda na godišnjoj razini, na 32,3 posto. Ukoliko se, pak, isključi utjecaj tečaja, pad kreditnih plasmana sektoru poduzeća iznosio je 3,9 posto na godišnjoj razini.

"Time je potvrđen nastavak pada potražnje za kreditima, što je dijelom posljedica teških uvjeta poslovanja te smanjene potražnje, premda je dio poslovnih subjekata iskoristio priliku povoljnih uvjeta na inozemnim financijskim tržištima", navode analitičari RBA.

Ističu, također, kako je "u srpnju prekinut međugodišnji rast kredita sektora stanovništva koji je bio primjetan od početka ove godine".

Ukupni krediti sektoru kućanstva krajem srpnja iznosili su 126,87 milijarde kuna, što je pad za 767,6 milijuna kuna ili 0,6 posto u odnosu na kraj lipnja te 250 milijuna kuna ili 0,2 posto manje u odnosu na isto razdoblje lani.