Lotos d.d. u Zagrebu, jedna od vodećih industrijskih praonica u zemlji s tridesetogodišnjom tradicijom, pokreće ove godine sustav leasinga rublja za tri djelatnosti – zdravstvo, hotelijerstvo i industriju. Sustav najma rublja u kojem je rublje u vlasništvu praonice i daje se u najam korisnicima usluga, danas je temeljni oblik rada svih velikih europskih praonica, izvješćuju iz praonice.

Bolnice
Podsjećaju kako je Lotos prva iskustva s iznajmljivanjem rublja zdravstvenim ustanovama stekao još sedamdesetih godina kada se s time počelo i u Europi, ali je krajem osamdesetih mimo svih svjetskih stremljenja potpuno nestao interes za najmom, odnosno leasingom. Danas se, kažu, za ovim oblikom održavanja rublja opet pojavila potreba, posebice u zdravstvu, zbog smanjenja troškova i povećanja kvalitete usluge njege rublja. Darko Mađarević, tehnički direktor Lotosa kaže kako “svoju budućnost i budućnost tržišta pranja i njege rublja vide u sustavu najma koji će provesti u zdravstvu i hotelijerstvu u suradnji s dugogodišnjim partnerima. A za potrebe tog projekta surađivat će s vodećim poduzećima iz tekstilne industrije, dok će partner u izradi tekstilija, odnosno šivanja biti zagrebačko gradsko poduzeće URIHO.”Najduži koristi usluge pranja rublja i odjeće zagrebačka bolnica Sveti Duh za koju rade već 30 godina. Slijede Klinika za tumore i slične bolesti i Specijalna bolnica za bolesti dišnog sustava Srebrnjak s kojima posluju 20 godina, a tu su još domovi za starije i nemoćne osobe, hoteli Palas, As, Ilica, više manjih restorana itd. Radili su i za ostale bolnice kao što su Jankomir, KBC Rebro, Merkur…Lotos je razvio sveobuhvatnost usluge od preuzimanja nečistog rublja, dostave, preko pranja do njege i održavanja te uskoro i ponovnog najma. Poduzeće je i tehnički solidno opremljeno i ima proizvodnu halu veličine 2500 četvornih metara na zemljištu od oko 14 tisuća kvadrata u glavnoj gradskoj industrijskoj zoni. Instalirani kapaciteti omogućuju pranje od oko 20 tona rublja na dan na strojevima kojim se elektronski upravlja, a isporučili su ih poznati svjetski proizvođači Milnor, Jensen group itd.Moderne praonice u EU također dnevno peru u dvije smjene 20 tona bolničkog tekstila, a pranje rublja tamo je postalo znanost, koriste se deterdženti posebno prilagođeni određenoj tehnologiji pranja gdje se posebna briga vodi i o kakvoći tekstila. Jedna plahta u Europi može biti oprana samo tristo puta i nakon toga ide u donaciju, svojedobno su otkrili stručnjaci HGK i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo kada su objelodanili istraživanje o poslovanju u hrvatskim bolnicama s prijedlogom mjera kako da se u njima organizira poslovanje. Tada su stručnjaci komore predložili da moguća rješenja treba tražiti u centralnim praonicama rublja koje bi opsluživale više korisnika u krugu od, recimo, 200 kilometara. Korištenjem moderne tehnologije moguće je postići visoku kakvoću usluga uz znatnu uštedu na energentima, odnosno znatno smanjenje bolničkih troškova. Stjepan Turek, savjetnik predsjednika HGK za zdravstvo, koji je koordinirao istraživanje, kaže da se od 14 pregledanih bolnica šest koristilo vanjskim uslugama pranja rublja, a sve druge bolnice rublje peru u prostorima koji uglavnom ne zadovoljkavaju osnovne tehničke zahtjeve.

Trendovi
Iako je Samostalni sindikat zaposlenih u zdravstvu oštro reagirao na prijedlog HGK o korištenju outsorcinga u nemedicinskim djelatnostima u zdravstvu na što se odnosi i pranje i njega rublja, novi trendovi se ne mogu zaobići. Naime, pranje i održavanje rublja su uz održavanje i čišćenje poslovnih prostora, zatim ugostiteljstvo i prehranu te transport, skladištenje, špediciju, upravljanje ljudskim resursima ili obračun plaća, tipični primjeri outsourcinga poslovnih procesa. Neke kompanije otpuštaju kompletne sektore koji prave velike troškove te cjelokupno poslovanje tog sektora prebacuju na vanjsko poduzeće s kojim imaju dugoročne ugovore. Ukratko, outsourcing poslovnih procesa postaje sve veći biznis i u međunarodnim okvirima gdje kompanije povjeravaju poslove tvrtkama čak u drugim zemljama s jeftinijom radnom snagom i tako dolaze do uštede usprkos cijenama transporta i slično. Pretpostavlja se da će taj tip biznisa prvo zahvatiti javne ustanove i javna poduzeća koja moraju sve učiniti kako bi bila profitabilnija.

Talijanska konkurencija

Tvrtka Coopservice koja je nastala početkom devedesetih spajanjem dviju zadruga na sjeveru Italije ima više od dvadeset godina iskustva u čišćenju i privatnoj zaštiti, zapošljava 10.500 djelatnika i ima prihod od 400 milijuna eura. Danas je lider na tržištu i u stanju je ponuditi široku lepezu usluga. Od proljeća 2002. u Zagrebu ima dva poduzeća te po jedno u Beogradi u Staroj Pazovi. Zagrebački Coopservice d.o.o., koji ima 100 zaposlenih i radi prevenstveno za talijanske trgovačke centre i neke zdravstvene ustanove, priprema projekt outsourcinga za grad Zagreb u koji bi ušle djelatnosti čišćenja i sanifikacije, pranja, najma i sterilizacije ravnog rublja, madraca i uniformi za ustanove zdravstva i socijalne skrbi. Tvrtka planira gradnju novog objekta i pogona praonice u Vrbovcu za potrebe zdravstvenih ustanova.