Potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić izjavila je u četvrtak da je Vlada s isporučiteljima energenata dogovorila model po kojem će se građanima koji su u osobito teškom socijalnom položaju odobriti posebna naknada od 200 kuna mjesečno za plaćanje struje, plina ili nekog drugog energenta.

"Obavili smo razgovor s tri najveća isporučitelja energenata, među kojima je i HEP, i dogovorili model po kojem će se novci za naknade osiguravati iz njihove dobiti", rekla je Opačić najavivši da će Vlada idućeg četvrtka donijeti uredbu po kojoj bi se energetska naknada uvela već od 1. listopada. 

HEP neće povećati cijenu struje 

To neće biti novac iz državnog proračuna, a ni HEP radi toga neće povećavati cijenu struje, pojasnila je Opačić dodajući da se s ostalim isporučiteljima, čija je dobit mala, dogovaraju određene kompenzacije. 
Pravo na energetsku naknadu ili 200 kuna mjesečno imalo bi 125.000 građana koji su korisnici zajamčene minimalne naknade ili osobne invalidnine. 
Govoreći o izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi, istaknula je kako je tijekom protekle tri godine, od kada je na čelu Ministarstva, uvedeno reda u socijalni sustav, što je rezultiralo uštedama koje su omogućile povećavanje minimalnih naknada. 
Tako će se za 11.090 radno nesposobnih samaca naknada povećati s 800 na 920 kuna, a za djecu samohranih roditelja s 320 na 440 kuna mjesečno. Po podacima Ministarstva, riječ je o 3.103 djeteta samohranih roditelja, koji su do sada primali zajamčenu minimalnu naknadu. 

Novost je i prebacivanje nadležnosti za rješavanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu na urede državne uprave u županiji, što bi trebalo profunkcionirati od 1. lipnja iduće godine.
Izmjenama se predlaže ukidanje odredbe po kojoj radno sposobna osoba koja prima zajamčenu minimalnu naknadu to pravo gubi nakon dvije godine. Budući da je vrlo mali broj korisnika te naknade u zadnjih godinu i pol dana uspio pronaći zaposlenje, tu ćemo odredbu brisati kako bi se spriječio rizik od siromaštva za te osobe, rekla je Opačić.
Pravo na minimalnu zajamčenu naknadu ne bi imali beskućnici kojima su trajnije osigurani smještaj i hrana, već samo oni koji smještaj i hranu nemaju ili ih imaju povremeno. 
Izmjenom zakona povećat će se maksimalan tjedni broj sati usluge psihosocijalne podrške djeci s teškoćama kada se ona pruža kod pružatelja usluga sa 6 na 12 sati tjedno, osobito djeci čiji roditelji imaju status roditelja njegovatelja, a dolaze iz jednoroditeljskih obitelji. To se planira povećati do 18 sati tjedno. 

Već peta izmjena zakona

Predstavnik Udruge za pomoć osobama s mentalnom retardacijom iz Koprivnica Siniša Bosanac u raspravi je upozorio da je to peta izmjena Zakona o socijalnoj skrbi. 
Ispada da se zakon mijenjao svakih devet mjeseci, što je dokaz da su izmjene bile nekvalitetne, ustvrdio je upitavši je li Vlada odustala od inkluzivnog dodatka koji je obećala uvesti do kraja godine. Nekvalitetnim je ocijenio rješenja o statusu roditelja njegovatelja, te upitao otkud sada ima novca za povećavanje naknada kad ih nedavno nije bilo za doplatak za djecu s poteškoćama.
Opačić mu je odgovorila da se uvođenjem reda u čitavom sustavu socijalne skrbi i natječajima za javnu nabavu uspjelo uštedjeti, a što se tiče  dječjih doplataka objasnila je da se novac za to ne osigurava u Ministarstvu socijalne politike i mladih već u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’