Prema devetomjesečnim rezultatima poslovanja, koncern Agrokor ove je godine ostvario konsolidirani poslovni prihod u iznosu od 8,9 milijardi kuna, što je rast od 12,4 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
Pritom je dobit iz osnovne djelatnosti (prihodi od prodaje i ostali poslovni prihodi minus nabavna vrijednost prodanih proizvoda roba) narasla na dvije milijarde kuna što predstavlja rast od 8,1 posto, dok je u isto vrijeme operativna dobit povećana za 22,6 posto, na 426 milijuna kuna. Također u devet mjeseci ove godine dobit prije poreza, amortizacije, umanjenja vrijednosti i kamata (EBITDA) u usporedbi s istim razdobljem lani povećana je za 27,2 posto, na 665 milijuna kuna.

Niska profitna marža
U skladu s povećanjem operativne dobiti koncerna, ovogodišnja je neto dobit povećana za 70 posto, na 174,47 milijuna kuna. No u usporedbi s ostvarenim poslovnim prihodima koji su iznosili gotovo devet milijardi kuna neto profitna marža ostala je i dalje niska te je u devet mjeseci ove godine iznosila svega 1,96 posto.
Prihodi Agrokora generirali su se najvećim dijelom iz prodaje dvaju glavnih poslovnih segmenata: Hrana i Maloprodaja. Prihodi od prodaje i ostali operativni prihodi ove su godine povećani u usporedbi s istim razdobljem lani za 12,37 posto, odnosno sa 7,93 milijardi kuna na 8,92 milijarde kuna. Povećanje je nastalo najvećim dijelom zbog povećanja prihoda u segmentu Maloprodaje koji je činio 69,84 posto ukupnih prihoda od prodaje i ostalih operativnih prihoda koncerna, a povećanje ovog segmenta iznosilo je 12,7 posto, odnosno s 5,53 na 6,23 milijarde kuna, ponajprije zbog proširenja maloprodajne mreže te otvaranja novih prodajnih površina. Prodaja i ostali prihodi ostvareni u segmentu proizvodnje hrane i distribucije činili su 23,92 posto ukupnih prihoda od prodaje i ostalih operativnih prihoda koncerna koji su povećani u odnosu na isto razdoblje prošle godine za 13,2 posto, odnosno s 1,8 na 2,13 milijardi kuna.
S druge strane, troškovi prodaje i opći troškovi Agrokora povećani su u prvih devet mjeseci 2005. godine za 11,9 posto, odnosno sa 7,59 milijardi kuna na 8,49 milijardi kuna, što je pratilo porast prihoda od prodaje. U strukturi troškova prodaje i općih troškova najzastupljeniji je segment bila Maloprodaja koja je činila 71,4 posto ukupnih troškova. Troškovi ostvareni u ovom segmentu poslovanja povećali su se za 11,8 posto, odnosno s 5,42 na 6,06 milijardi kuna, i to najvećim dijelom zbog povećanja troškova nabavne cijene prodanih roba (što je bilo donekle u skladu s rastom volumena prodaje), zatim sirovina i materijala, utrošene energije, prijevoza, troškova najma, reklame i propagande te plaća.
Do povećanja troškova plaća došlo je zbog povećanja broja djelatnika što je također bilo u skladu sa širenjem i povećanjem volumena prodaje u segmentu Maloprodaje.

U sjeni duga
Drugi poslovni segment, proizvodnja hrane i distribucija koja je činila 20,94 posto ukupnih ovogodišnjih troškova na razini koncerna, u devet je mjeseci ove godine povećao troškove za 17,4 posto, s 1,51 na 1,78 milijardi kuna, što je bilo u skladu s povećanjem ostvarenih prihoda.
U skladu s porastom prihoda povećana je i devetomjesečna operativna dobit koncerna, s 347,12 milijuna (ostvarenih u devet mjeseci 2004. godine) na 425,68 milijuna kuna u devet mjeseci ove godine. Pritom je operativna dobit u segmentu proizvodnje i prodaje hrane iznosila 355,07 milijuna kuna, dok je u segmentu Maloprodaje bila manja, a iznosila je 164,54 milijuna kuna. U istom periodu ostvareni su troškovi Holdinga (čini ga samo Agrokor d.d.) u iznosu od 129,28 milijuna kuna, a oni su bili pokriveni iz prihoda unutar Grupe.
Nešto bolji ovogodišnji poslovni rezultati Agrokora i dalje su ostali u sjeni rastućeg duga. Naime, u devet mjeseci ove godine, a usporedbi s krajem prošle godine, dugoročna je zaduženost Agrokora povećana za 5,8 posto, na 2,396 milijardi kuna, dok su ukupne kratkoročne obveze rasle znatno intenzivnije, po stopi od 21,73 posto, dosegnuvši na kraju rujna ove godine iznos od 4,96 milijardi kuna.
Pritom su u njihovoj strukturi obveze prema dobavljačima u devet ovogodišnjih mjeseci povećane za 9,78 posto na 1,9 milijardi kuna, kratkoročni dio dugoročnih kredita za 3,7 puta, odnosno s 97,37 na 358,15 milijuna kuna, dok su kratkoročni krediti u isto vrijeme porasli za 31,2 posto na 1,06 milijardi kuna. Porastao je i iznos uzetih kratkoročnih zajmova za 47,3 posto na 197,63 milijuna kuna.
(R.K)
Rast kratkoročnih kredita i zajmova posljedica je financiranja fonda za kupnju tvornice ulja Dijamant iz Zrenjanina (30 milijuna eura), kupnje PIK-a Vrbovec, dokapitalizacije Belja te uključivanja kredita tih dvaju društava u konsolidaciju. Također do povećanja kratkoročnog duga došlo je zbog povećanog opsega poslovanja. U devet ovogodišnjih mjeseci povećane su i ostale kratkoročne obveze koncerna, i to za 12,31 posto na 1,417 milijardi kuna.
U njihovoj su strukturi obveze za poreze porasle za 11,88 posto na 98,98 milijuna kuna, obveze prema izdanim čekovima i mjenicama za 4,27 posto na 899,36 milijuna kuna, a najviše su rasle ostale kratkoročne obveze koje su u isto vrijeme (devet mjesec ove godine) povećane za 34,57 posto na 235,2 milijuna kuna.
(R.K.)