Prvi korak plana dokapitalizacije Hrvatske poštanske banke kojim je u temeljni kapital pretvoreno 252 milijuna hibrida dviju državnih institucija (DAB-a i Fonda NEK) apsolviran je već prije više od mjesec dana.

Iako je na taj prvi čin Središnje klirinško-depoziratno društvo tek ovih dana konačno stavilo točku upisom u svoj informacijski sustav, i banka i investicijska zajednica već neko vrijeme su okrenuti pripremama druge, financijski duplo teže runde dokapitalizacije. Početkom ovog tjedna očekuje se poziv na izvanrednu skupštinu, a s njim i detalji vezani uz planiranu ponudu novih dionica. Prema neslužbenim informacijama, skupština dioničara održat će se 11. rujna, a već 17. rujna kreće upis dionica kojim banka cilja prikupiti 550 milijuna kuna svježeg kapitala. Terminski se plan izdanja uklapa u rokove koje je za kapitalno bildanje banci postavila središnja banka (kraj rujna).

Usporedno, odnosno neposredno prije povećanja temeljnog kapitala provest će se jednostavno smanjenje kapitala, kroz smanjenje nominalne vrijednosti, sa 1100 na 600 kuna. To su ujedno i gornja i donja točka raspona cijene unutar kojega će investitori upisivati dionice. Kao u svim iole većim javnim ponudama dionica u nas, i u toj se uvelike računa na mirovinske fondove. Regulatorna ograničenja koja oni imaju prilikom ulaganja u nova izdanja su, tvrdi se, jedan od razloga za prethodno provođenje smanjenja nominalne vrijednosti dionice. Koliko će ostalih privatnih investitora privući nove dionice HPB-a, prerano je govoriti.

No, očito će ih plaćati jeftinije nego nedavno državni DAB i fond NEK, a zahtjevi Europske komisije oko minimalne participacije privatnih investitora zbog pravila o potporama te načela tržišnosti (market economy operator, MEO) ne bi trebali doći u pitanje. Među kompanijama koje su već izrazile nakanu sudjelovanja su npr. neke članice Agrokor grupe. Inicijalni raspon cijene u odnosu na trenutnu knjigovodstvenu vrijednost dionice (1054 kn) kreće se od 0,57 'booka' pa do nekoliko postotaka iznad njega.

Međutim, sadašnja knjigovodstvena vrijednost HPB-a odražava i goleme rezervacije unatrag godinu dana koje su pokrivenost loših plasmana banke digle na više od 62 posto tj. osjetno iznad prosjeka tržišta, a posljednja izvješća sugeriraju da su neki plasmani ipak prerezervirani. Na kojoj će se razini cijene koncentrirati potražnja koja jamči dovoljan iznos svježeg kapitala, tek će se vidjeti, ali to bi moglo biti ispod one koju je svojedobno nudio Erste (905 kuna), a Vlada je odbila kao neprihvatljivu. Sve u svemu, s bazom većom od 630.000 računa HPB u srednjem roku zacijelo ima veći potencijal rasta od neposrednih konkurenata, a s obzirom na okolnosti dokapitalizacije javna ponuda dodatno bi mogla biti dobra investicijska prilika.