EN DE

LNG terminal na Krku postaje strateški projekt

Autor: Poslovni.hr/Hina
16. srpanj 2015. u 10:48
Podijeli članak —
Foto: Goran Kovacic/PIXSELL

Zakonom o strateškim investicijskim projektima omogućuje se da svi službeni postupci postaju žurni i imaju najviši prioritet.

Vlada je u četvrtak proglasila gradnju LNG terminala za ukapljeni prirodni plin na Krku, procijenjene vrijednosti 600 milijuna eura, strateškim investicijskim projektom Republike Hrvatske.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Zakonom o strateškim investicijskim projektima omogućuje se da svi službeni postupci postaju žurni i imaju najviši prioritet.

Vlada je u četvrtak proglasila gradnju LNG terminala za ukapljeni prirodni plin na Krku, procijenjene vrijednosti 600 milijuna eura, strateškim investicijskim projektom Republike Hrvatske.

Zakonom o strateškim investicijskim projektima omogućuje se da svi službeni postupci postaju žurni i imaju najviši prioritet.

Vlada ocjenjuje da je LNG terminal bitan za gospodarski rast i razvoj Hrvatske te da doprinosi zapošljavanju i ima pozitivan utjecaj na okolnu industriju. Projekt je usklađen i sa strateškim dokumentima Europske unije i Republike Hrvatske, ističu u Vladi.

Procijenjena vrijednost LNG-a na Krku je 600 milijuna eura, a uz plinovode i kompresorske stanice premašuje i milijardu eura. LNG terminal uvršten je i na listu Europske strategije energetske sigurnosti.

U tvrtki LNG Hrvatska očekuju da će gradnja terminala početi sredinom 2016. godine te da će trajati tri godine.

Hrvatska godišnje troši 2,7 milijardi prostornih metara plina, dok bi kapacitet LNG terminala bio između četiri i šest milijardi prostornih metara. Stoga bi on, uz opskrbu Hrvatske, trebao služiti i dobavi plina za zemlje regije i EU-a.

Vlada je u Sabor uputila i izmjene i dopune Zakona o unapređenju poduzetničke infrastrukture. Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras objasnio je da su izmjene usmjerene na detaljnije definiranje pojmova poduzetničke infrastrukture – poduzetničkih zona, poduzetničkih potpornih institucija te raspolaganja zemljištem u državnom vlasništvu za izgradnju ili proširenje poduzetničkih zona.

"U Hrvatskoj djeluje oko 400 poduzetničkih zona, a u nekima nema nijednog poduzetnika te da se to predloženim izmjenama želi spriječiti", kaže Maras.

Autor: Poslovni.hr/Hina
16. srpanj 2015. u 10:48
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close