Zalaganjem mladih poduzetnika, kojima je pomogla i gradska vlast, Osijek se profilirao u grad softvera. Kako se nedavno moglo čuti na panelu Poslovnog uzleta održanog u tom gradu, industrija softvera i grad zajednički njeguju novi brend u kojemu vide potencijal za budućnost. O novim trendovima porazgovarali smo s Ivicom Vrkićem, gradonačelnikom Osijeka.  

Hoćemo li slavonsku metropolu ubuduće zvati 'grad softvera'?
Osijek se u regionalnim razmjerima već naziva 'gradom softvera'. U Osijeku posluju i osnovane su IT tvrtke koje su u svjetskim razmjerima prepoznate po svojoj stručnosti i kvaliteti, a od kojih neke i više od 90 posto prihoda ostvaruju iz inozemstva. Neke od tih tvrtki iz Osijeka su Inchoo, koja radi web trgovine, zatim Mono, koji radi za klijente diljem svijeta, a njihova rješenja koriste bolnice, banke i farmaceutske tvrtke, pa Escape, e-marketing agencija s najboljim rezultatima u regiji Adria i svakako najpoznatiji Farmeron koji razvija hardversko-softversko rješenja za upravljanje stočnim farmama. Nakon američkog, sad ulaze i na kinesko tržište, osigurali su si investicije u vrijednosti od 2.3 milijuna USD. Tu su i mlađe propulzivne tvrtke poput Betawarea, specijaliziranog za pametna rješenja u upravljanju gradovima, koji je u suradnji sa Gradom napravio program CityHub ('građani komunalci'), i GaussDevelopment (Poslovanje2 d.o.o.). U Osijeku djeluje udruga Osijek Software City koja je izuzetno zaslužna za prepoznavanje grada Osijeka kao 'grada softvera'. U naš grad dolaze i IT tvrtke iz drugih gradova, primjerice, SPAN iz Zagreba, koji do kraja godine planira zaposliti još 20-ak osoba. 

Građanima Osijeka ste dali mogućnost da budu 'komunalci'- razvijena je mobilna aplikacija  CityHub pomoću koje svaki građanin može fotografirati potrganu klupu i poslati nadležnima. Funkcionira li to u praksi, koliko ste prijava dosad imali, što kažu građani?
Model CityHub, koji omogućava građanima da budu 'komunalci', Grad Osijek je razvio u suradnji sa tvrtkom BetaWare. Cilj je bio omogućiti građanima da na što lakši način prijave probleme koji ih muče. Tako je  otvoren specifičan komunikacijski kanal između građana i gradske uprave. Cijeli projekt prenosi poruku da su građani važni i da gradska uprava prepoznaje ono što građani iznose kao problem, te da uvažava njihov glas. Zato je i slogan projekta: CityHub – ispravimo nepravilnosti i učinimo grad ljepšim. Kako je projekt CityHub zaživio u javnoj upotrebi tek nedavno, potkraj svibnja, teško je govoriti o učincima, ali ono što je svakako indikativno i pokazuje ispravnost ulaganja u ovaj projekt je broj preuzimanja aplikacije. U nešto manje od 15 dana CityHub preuzelo je od više od 260 zainteresiranih građana. Većina prijava problema vrši se anonimnim putem dok se trenutno sedmero građana registriralo. Anonimni korisnici ne dobivaju povratne informacije o statusu prijavljenom problema, za razliku od onih koji su se identificirali i ostavili kontakt podatke. Sa dužim korištenjem sustava predviđa se i povećanje broja registriranih korisnika. I u ovom kratkom periodu vidljivo se povećao broj prijava odnosno korisnika, što pokazuje da je CityHub omogućio i olakšao sudjelovanje građana u pristupačnijem i kvalitetnijem obliku, a što mu je i bila svrha.

Je li Grad Osijek suvlasnik CityHuba, možete li aplikaciju za 'građane komunalce' prodati nekom drugom gradu? 
Grad Osijek nije suvlasnik, ali ugovorom o poslovnoj suradnji ima pravo na prihode od daljnje prodaje. Naime, na temelju naše ideje i  znanja o funkcioniranju lokalne samouprave osigurali smo si mogućnost dodatnih prihoda. Eventualno ostvareni prihodi namjenski će se koristiti za održavanje i razvoj novih proizvoda. Nismo se htjeli miješati u poslovnu politiku već smo to ostavili gospodarskom subjektu. Aplikacija je modularna i bez velikih preinaka može se koristiti u bilo kojem gradu u Hrvatskoj, a s nešto većim preinakama i u drugim zemljama. Trenutno postoji interes za korištenje CityHuba u nekoliko gradova u RH ali i Njemačkoj i Mađarskoj.

Kako je prošao Akceleratorski poduzetnički kamp, koliko se startupova tamo prijavilo?
Akceleratorski poduzetnički kamp je poduzetnički, akceleratorski i investicijski događaj namijenjen poduzetnicima, startup-ovima i investitorima. Cijela inicijativa i događaj su u skladu s postavljenim ciljem Grada Osijeka za stvaranju kvalitetnog okruženja za inovativne poduzetničke projekte, uključujući projekte u IT sektoru, a radi stvaranja proizvoda veće dodane vrijednosti, povećanja razine znanja i njegove primjene u gospodarstvu, te očuvanje i otvaranje novih radnih mjesta. Na zadnjem kampu bilo je prijavljeno više od 70 poduzetničkih/startup ideja. Dvadeset najboljih sudjelovali su na samom kampu. Nakon zadnja dva kampa osnovano je nekoliko novih tvrtki, što je velika dobit za grad Osijek.

Kako posluje Poduzetnički inkubator BIOS, što nudi novim tvrtkama i koliko to Grad godišnje plaća?   
Poduzetnički inkubator BIOS pomaže gospodarskom razvoju grada i regije kroz potporu poduzetnicima početnicima i poduzetnicima koji razvijaju nove proizvode. Ova potpora pruža se kroz subvencionirani najam poslovnih prostora, pružanje administrativnih i konzultantskih usluga, održavanje edukacija i radionica za stanare, promocije stanara na sajmovima i konferencijama. Osim proizvodnih i uredskih prostora u tri zgrade ukupne površine 4300 kvadratnih metara (od kojih su dvije nove zgrade sufinancirane iz EU fondova), stanari inkubatora mogu koristiti za svoje potrebe i dvije konferencijske dvorane, kao i dodatne prostore. U inkubatoru trenutno posluje 35 stanara – tvrtki i obrta s više od 170 zaposlenih. Najveći broj stanara je u ICT djelatnosti, a nakon njih slijede proizvodne tvrtke i obrti. Osim redovnih stanara, inkubator radi i sa sedamdesetak virtualnih stanara) koji nemaju prostor u inkubatoru, ali koriste druge potpore  poput edukacija, promocija,  konzultantskih usluga… Treća skupina kojoj BIOS pruža potporu su pojedinci i timovi koji razvijaju proizvode i usluge prije komercijalizacije, a koji mogu koristiti prostor co-workinga u BIOS-u i Internet bez naknade. Trenutno co-working zajednica broji stotinjak osoba. Kroz inkubator je dosad prošlo 53 tvrtke i obrta, a samo 2014. u inkubatoru je otvoreno 50 novih radnih mjesta, najvećim dijelom u IT industriji. Grad subvencionira Poduzetnički inkubator BIOS sa 180.000 kuna godišnje, te osim toga Grad Osijek sudjeluje kao partner i sufinancira projekte koje provodi Poduzetnički inkubator BIOS.

Manjak kadrova

Na Poslovnom uzletu osječki softveraši su se požalili da kroz fakultete ne dobivaju dovoljno obrazovanih djelatnika, 'developera'. Bi li osječko sveučilište trebalo prilagoditi svoje programe novim uvjetima? 

Nedostatak dovoljno kvalitetnih djelatnika svakako je gorući problem ove brzorastuće industrije. Sveučilište bi svakako trebalo prilagoditi svoje programe novim uvjetima, no procedura je duga i komplicirana. Pohvalno je što su neki dijelovi Sveučilišta, npr. Odjel za matematiku, promijenili po 20 posto svog programa prema novim potrebama. Grad Osijek ulaže napore kako bi pomogao i razvio okruženje koje bi bilo poticajno, ali su zakonski okviri u kojima može djelovati dosta uski.

gospodarska sila

Tražite stabilnu karijeru? Ova industrija stvara bogatstvo diljem Europe

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti