Svakim danom Hrvatsku napušta sve veći broj mladih stručnjaka. Teška gospodarska situacija, nemogućnost zapošljavanja i sve veća besperspektivnost glavni su uzroci tog negativnog trenda. Iako znamo da se to stanje neće promijeniti preko noći, postoje neke mjere koje bi ipak mogle pozitivno utjecati na taj trend. Jedna od njih je i praksa ili volontiranje studenata za vrijeme školovanja s čime se slaže i Saša Jurković, stručnjak za zapošljavanje i direktor portala posao.hr. 

Stjecanje iskustva
"Praksa ili volontiranje je od iznimne važnosti za studente, odnosno sve koji žele dobiti posao u nekoj tvrtki. Na taj način dobivaju priliku pokazati se poslodavcu, upoznati kako korporativni svijet funkcionira, ali i dobiti iskustvo koje kasnije mogu nadograđivati. Tvrke koje uzimaju praktikante ili volontere često iste zadržavaju u svojim redovima, ako se pokažu kvalitetnima, tako da je to jedan od odličnih kanala za dobiti posao na mala vrata. Naravno, ne možemo to tvrditi i za državni sektor, koji najčešće nema uvjete niti dozvolu za zapošljavanjem pa se ljudi razočaraju", kaže Jurković s kojim se slaže i Aleksandar Zemunić, direktor tvrtke Selectio Kadrovi, koji ističe kako globalne prakse pokazuju da su sustavi pripravništva i stručnih praksi najbolje mjere za smanjenje nezaposlenosti mladih dugoročno.

"Takvi su sustavi najčešće organizirani na način da učenici okvirno pola svog vremena provode u školi, a pola u formalno vođenom obrazovanju na radnom mjestu. Zemlje sa takvim praksama, poput Austrije, Njemačke i Švicarske imaju bitno manju stopu nezaposlenosti mladih", tvrdi Zemunić i nadodaje kako je svako iskustvo bitno jer ukoliko je osoba predana radu pa i na određeno vrijeme ili volontiranju, veća je vjerojatnost da će to poslodavaci prepoznati i ponuditi bolji posao ili ugovor na neodređeno vrijeme. Pri tomu je izuzetno važna bliska suradnja između obrazovnih institucija, poslodavaca i udruga, ali i poticanje samo onih programa koji su traženi na tržištu rada, a ne one koje studenti vide kao 'dream jobs'. Jurković kaže kako se tvrtke angažiraju oko praksi kod zanimanja koja su deficitarna i za koje trebaju već za vrijeme školovanja doći do njih, odnosno ako žele na vrijeme pripremati buduće zaposlenike pa ih tako uvode u posao.  Problem, kaže, leži u vremenu poslodavaca kojeg nema previše jer praksa, odnosno mentorstvo u tvrtki iziskuje vrijeme njihovih djelatnika, kojeg često nema, pa tvrtke nevoljko uzimaju praktikante ili im daju poslove koji nemaju veze sa kvalitetnim uvođenjem u posao.

"Proces bi se mogao ubrzati kad bi sami poslodavci imali i financijske koristi od praksi jer često praktikant traži dosta vremena mentora u tvrtki koji onda ne može odrađivati svoj posao. Država bi trebala kompenzirati poslodavcima provođenje prakse ili im dati neke olakšice ako se kvalificiraju kao, npr. tvrtke mentori", smatra Jurković. S druge pak strane, ističe Zemunić, postoji i problem neefikasnog sustava obrazovanja, odnosno neusklađenost edukativnih programa s potražnjom na tržištu rada. "Statistike nezaposlenih i njihovih profila postoje, poznato je čega na tržištu nedostaje, ali sveučilišta i dalje promoviraju upisivanje broja studenata za koje je već sada očito da neće biti potrebni za nekoliko godina. Osim toga, profila kojih nedostaje – poput različitih stručnjaka u ICT industriji – obrazovni sustav i dalje ne promovira dovoljno". Tu još treba naglasiti, smatra Jurković, kako gotovo sva privatna učilišta imaju praksu ukomponiranu u obrazovni sadržaj, dok državni fakulteti to uvode ili imaju u manjem obujmu. "Država polako kreće u izmjene kurikuluma i radi na uvođenju što više praktične nastave jer shvaća da od previše teorije nema posla". Unatoč svim problemima, mnoge hrvatske tvtke provode razne sustave pripravništva, praksi i stipendiranja. Postoji mnogo dobrih primjera od kojih Zemunić posebno ističe primjere Ine i VIPneta.

Izbor najboljeg profesora
"Ina je primjetila da na tržištu bitno opada broj zainteresiranih učenika za rudarsko-geološki fakultet zbog čega su pokrenuli nekoliko programa – poput Freshhha i Junior Freshhha – a kojima je cilj približiti svijet naftne industrije mladim ljudima različitih struka i usmjerenja te ih zainteresirati za rad u ovoj industriji. Ina je također uočila koliko je važno povezati formalni obrazovni sustava sa gospodarstvom pa primjerice organiziraju natječaj za izbor najboljeg profesora pod nazivom 'NajMentor/ica'. Natječaj je osmišljen tako da je studentima tehničkih-tehnoloških, prirodoslovnih i fakulteta geoznanosti dana prilika nominirati profesora ili profesoricu iz srednje škole koji su u njima potakli želju za učenjem i usadili ljubav prema prirodnim znanostima", kaže Zemunić te ukazuje i na primjer VIPneta koji organizira Vip alumni jednogodišnji program profesionalnog i poslovnog usavršavanja, a koji je namijenjen mladim visokoobrazovanim nezaposlenim ljudima.

Program polaznicima omogućava da, tijekom godinu dana rada u poslovnom okruženju, steknu praktična i primjenjiva poslovna i organizacijska znanja te razviju osobne kompetencije koje će im pomoći u ostvarivanju uspješne profesionalne karijere na tržištu rada. A kako bi dobili punu sliku o svim prednostima i problemima pripravništva i prakse studenata, obratili smo se i predstavnicima tvrtki koje sudjeluju u društveno odgovornom projektu Hrvatska pamet Hrvatskoj. Antea Popović, voditeljica službe ljudskih potencijala Peveca, kaže da danas postoji iznimno mnogo načina na koji studenti mogu doći do iskustva – radom preko studentskih ugovora, volontiranjem, uključivanjem u rad različitih udruga, prijavom na različite natječaje za studente koje poslodavci objavljuju, uključivanjem u rad na projektima matičnog sveučilišta… 

Znanja izvan okvira obrazovanja
"Informacija je danas dostupnija nego ikad prije, i samim time su različite mogućnosti doslovno na dohvat ruke. Radno iskustvo o kojem pričamo nije samo plus zbog toga što daje informaciju o motivaciji osobe za radom, ukazuje na proaktivnost, te mu daje određena znanja koja prelaze okvire obrazovanja. Mislim da je najveći plus to što će se student naučiti kako se ponašati u timu, kako se uklopiti u način rada korporacije, što znači imati rokove koji se trebaju izvršiti i kako se nositi s izazovnim situacijama na radnom mjestu. Ta vrsta učenja je nešto što je iznimno velik plus za bilo koje daljnje zapošljavanje", kaže Antea Popović te napominje da svi novi djelatnici u Pevecu prolaze strukturiran proces uvođenja u posao, dodijeljen im je mentor i definirani su zadaci koji su njihova odgovornost te ih se prati u njihovoj uspješnosti. Mentor, kaže, pruža redovitu povratnu informaciju djelatniku kako bi ga usmjerio i pomogao mu da što kvalitetnije i brže savlada svoj dio posla.

"S obzirom na specifičnost našeg poslovanja, i činjenicu da je 90 posto zaposlenih djelatnika zaposleno u maloprodajnom timu, uvelike nam je smanjen broj pozicija na koje mogu doći studenti odnosno koje su studentima zanimljive. No, neovisno o tome, trudimo se da na njima damo priliku mladim ljudima, koji su ili tek završili fakultet ili imaju tek par godina radnog iskustva. Pokazalo nam se da su motivirani za rad i da donose drugačije načine razmišljanja koji, u kombinaciji s iskustvom i znanjem postojećeg kadra, svakako pridonose poboljšanju procesa", zaključuje voditeljica službe ljudskih potencijala Peveca. Ninoslav Čerkez, izvršni direktor upravljanja kadrovima i edukacijama u tvrtki IN2, kaže kako su oni najviše orijentirani prema studentima FER-a, PMF-a i FOI-a. "Studentima sugeriramo da ulažu u sebe na način da su u stalnom kontaktu s poduzećima kroz programe stručnih praksi, komentorstvom tijekom izrade seminarskih, završnih i diplomskih radnji te da pokažu interes za sudjelovanje na zajedničkim projektima poduzeća i akademske zajednice, za koje se nadamo da će ih biti sve više. Takvim pristupom studenti mogu već tijekom studija steći pristojno iskustvo i upoznati se s realnim sektorom", smatra Čerkez.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Da je važno ulagati u svoj razvoj već za vrijeme studija smatra i Iva Kostelac Slijepčević, regionalna direktorica ljudskih potencijala u Dukatu. Na tom polju Dukat već niz godina uspješno surađuje s nekoliko stručnih srednjih škola te fakulteta, omogućavajući studentima i srednjoškolcima da praksu odrade u velikoj kompaniji poput Dukata. "Mi smatramo kako iskustvo uistinu zlata vrijedi te smo stoga prošle godine i bili partner projekta 'Iskustvo zlata vrijedi', u sklopu kojeg je u Dukatu praksu obavila jedna studentica s invaliditetom, a projekt ćemo podržati i ove godine. Isto tako, naši su stručnjaci nerijetko gosti predavači na visokim školama i fakultetima gdje nastojimo studentima približiti svijet biznisa kroz studije slučajeva iz prakse. Dukat unazad nekoliko godina osigurava međunarodne stipendije za poslijediplomske studije iz područja mljekarstva u Francuskoj. Nakon završenog studija, mladi stručnjaci imaju priliku započeti karijeru u Dukatu, ali i tvrtkama u regiji koje posluju u sastavu Dukat grupe", kaže Iva Kostelac Slijepčević. 

Konkretna radna iskustva
Zagrebačka pivovara kao dio pivske grupacije Molson Coors već dugi niz godina provodi Program pripravnika u menadžmentu. Program nudi odličnu priliku za zaposlenje mladim obrazovanim ljudima, ali i pomaže u suočavanju s izazovima na tržištu rada. "Program traje 18 mjeseci tijekom kojih se pripravniku omogućuje upoznavanje sa svim aspektima poslovanja te strateškim zahtjevima s kojima se suočavaju velike multinacionalne kompanije. Zahvaljujući intenzivnom programu i suradnji s top menadžerima pripravnik će steći konkretna radna iskustva te nakon 18 mjesečnog treninga preuzeti funkciju unutar sektora komercijale ili proizvodnih operacija uz mogućnost napredovanja unutar kompanije", kaže Jadranka Sakoman, direktorica Ljudskih resursa u Zagrebačkoj pivovari te ističe: "Uz vrhunski pripravnički program studentima svake godine omogućujemo i stjecanje iskustva u vidu prakse u svim odjelima Zagrebačke pivovare.

Studentima omogućujemo stjecanje prvog profesionalnog radnog iskustva te razvijanje vještina potrebnih za uspješnu karijeru". A koliko je važno iskustvo pri zapošljavanju otkrila nam je i Ana Brčina iz Službe ljudskih potencijala u Uniqa osiguranju. "Bilo kakvo radno iskustvo, čak ako i nije vezano za osnovno područje interesa i obrazovanja, korak je bliže selekciji upravo tog studenta u odnosno na nekog tko nije bio radno aktivan tijekom ili pred kraj studija. Uniqa osiguranje prilikom selekcije i regrutiranja novih zaposlenika vodi računa o širem spektru kompetencija te odabire kandidate koji u većoj mjeri odgovaraju internim vrijednostima prema kojima kompanija živi i djeluje. Poruka studentima je vrlo jasna – niti jedan posao nije 'ispod časti'. Pokažite želju i volju za radom, budite proaktivni i dokažite da na vas možemo ozbiljno računati", kaže Ana Brčina iz Uniqa osiguranja. Slično razmišlja i Radovan Cvek, član uprave Plinacroa.

"Studenti bi trebali iskoristiti svaku mogućnost stručne prakse, pa i u obliku volontiranja, jer na taj način dolaze u priliku steći vrlo korisno radno i životno iskustvo, koje im u fazi traženja prvog zaposlenja daje veliku prednost pred njihovim kolegama koji nemaju takvog iskustva. Iskustvo tog tipa iznimno je vrijedan oblik ulaganja u budućnost, pokazatelj njihove ambicije i spremnosti na daljnje usavršavanje  te svojevrsni pokazatelj njihova odnosa prema poslu. Plinacro nema poseban program usmjeren na zapošljavanje mladih, ali, u pravilu, traži pripravnike koji će, nakon obuke i specijalizacije, predstavljati budućnost tvrtke. Kad je riječ o obavljanju studentske prakse u Plinacru, takva mogućnost postoji", kaže Cvek.

Voditeljica marketinga u Croatia zdravstvenom osiguranju, Mirela Strakoš,  također smatra kako je studentska praksa izuzetno važna. "Mladi ljudi bi tijekom studija trebali imati mogućnosti upoznati što veći broj stvarnih poslovnih procesa, po mogućnosti u drugačijim poslovnim okruženjima. Na taj način kvalitetno se može steći uvid u stvarne poslovne procese, no također, mlada će osoba znati lakše pronaći svoju poslovnu nišu u kojoj će biti u prilici dati maksimum. U Croatia zdravstvenom osiguranju studenti željni stjecanja poslovne prakse u dinamičnom okruženju osigurateljnog sektora su dobrodošli i imamo jako dobra iskustva u dosadašnjem radu s mladim ljudima željnima znanja u poslovnom svijetu", zaključuje Mirela Strakoš. 

Motivacija studenata često je upitna

Problem studiranja

Zainteresiranost i odgovornost studenata za praksu i volontiranje je često vrlo upitna, smatra Saša Jurković, pa su mnogi poslodavci često zatečeni smanjenom motivacijom, kao da studenti ne žele posao. "Problem može ležati u načinu studiranja, ali i načinu razmišljanja studentske populacije koja želi samo studirati, a na karijeru misle tek kad završe fakultet. Kad se jednom nađu na tržištu rada, čude se zašto ne mogu odmah naći posao. Odgovor je da im većinu radnih mjesta uzmu oni koji su tokom fakulteta radili, išli na prakse i volontirali. Moj savjet studentima je da budu odgovorni, savjesni i da misle dugoročno o svojoj karijeri i počnu je graditi već od srednje škole ili odabira fakulteta", kaže direktor portala posao.hr. Aleksandar Zemunić, direktor tvrtke Selectio Kadrovi ističe kako mu se čini da je sve više studenata koji su svjesni da im diploma i ocjene nisu dovoljne pa koriste dobivene prilike za volontiranje ili praksu. "Jedan od problema vezan je uz mjesto rada – mladi moraju postati svjesni da je ključno prihvatiti priliku za rad i van mjesta stanovanja.Također, važno je da mladi ne izgube vezu s tržištem rada, odnosno ostanu u obrazovanju, usavršavanju i osposobljavanju. Osim toga, educiranje učenika i studenata o tehnikama traženja posla, njihovom praćenju kroz razvoj karijere i olakšavanje dostupnosti informacija o mogućnostima zapošljavanja im sigurno mogu pomoći u kasnijem zapošljavanju i razvoju karijere. Implementacija svih ovih programa daje najbolje efekte samo ukoliko uključuje aktivan doprinos svih strana; sustava obrazovanja, poslodavaca, kompanija specijaliziranih za tržište rada i ljudske resurse, udruga itd."