Od 1. srpnja po hitnom postupku Vlada predlaže znatno smanjenje stopa zakonskih zateznih kamata za trgovačka društva i za građane, a ministar pravosuđa Orsat Miljenić najavio je da će se sređivanjem tog područja Vlada i nakon toga nastaviti baviti. Promptno je na predložene promjene reagirao bankarski sektor, preko Zorana Bohačeka, direktora Hrvatske udruge banaka (HUB), koji najavljuje da će pokušati zaustaviti promjenu ugovornih kamata.

Problematičnim Bohaček izdvaja administrativno spuštanje najviših dopuštenih kamata i uvjeren je da će Europska komisija (EK) reagirati na takvu politiku Vlade, kojom se, tvrdi, zadire u tržišne cijene.

Ministra Miljenića to, čini se, neće pokolebati. Iz njegova ministarstva poručili su kako HUB ima pravo štititi interese svojih članica, kao što i Republika Hrvatska ima družnost i obvezu braniti prava i brinuti se za svoje građane, koji, podsjećaju iz Ministarstva, u ovom trenutku plaćaju najviše zatezne kamatne stope u EU.

Izmjenama zakona o obveznim odnosima koje Miljenić predlaže, zatezne kamate za odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovaca i osoba javnog prava snizit će se s 15 na 10,14 posto, za poslovne transakcije između poduzetnika i poduzetnika i osobe javnog prava s 12,14 na 10,14 posto, dok će se za građane sniziti s 12 na 8,14 posto.

“Ovo je tek prvi korak jer se godinama uređivanje kamatnih stopa disperziralo po različitim zakonima, točnije kroz njih tri”, kazao je Miljenić, koji želi najprije olakšati poziciju građana i poduzeća, a potom se pozabaviti daljnjim korekcijama visinama zakonskih i ugovornih kamatnih stopa.

U Hrvatskoj se za visinu zatezne kamate kao referentnu zakonom o obveznim odnosima uzimalo eskontnu stopu Hrvatske narodne banke, no u Miljenićevu se objašnjenju navodi kako Hrvatska nema klasičnu referentnu stopu, kakvu za eurozonu ima referentna stopa Europske središnje banke, jer HNB-ova eskontna stopa ima više administrativno značenje i ne primjenjuje se za provođenje monetarne politike. Zbog toga je u zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi kao referentna već uzeta prosječna kamatna stopa na stanje kredita odobrenih nefinancijskim trgovačkim društvima na rok dulji od godinu dana. Ona će, radi ujednačavanja referentne stope u navedena dva zakona, biti osnova i za utvrđivanje kamatnih stopa po zakonu o obveznim odnosima.