Globalnu rasprodaju obveznica koja već tjednima traje na tržištima sve više osjećaju i hrvatska izdanja. Kako u utorak pišu analitičari Raiffeisen banke, razlika u prinosu (spread) između njemačkih i obveznica zemalja europske periferije se dodatno proširio, a hrvatske euroobveznice prate taj trend rasta prinosa.

Tako je prinos na domaće eursko izdanje dospijeća 2025. godine zabilježilo rekordni prinos od 4,15 posto dok je prinos na dolarsko dospijeće za 2024. godinu doseglo 5,12 posto. No, rastu prinosa ne svjedoče samo rizične države poput Hrvatske, već i njemačke obveznice, referentne za cijelu Europu. Naime, prinos na Bund – 10-godišnju obveznicu – u ponedjeljak je rastao sve do 0,89 posto, a raste već peti uzastopni dan.

Međutim, kuriozitet je što je to najveći tjedni rast nezabilježen od 1998., pišu analitičari RBA. Što se tiče hrvatske eurske obveznice, pojedini financijaši u neslužbenom razgovoru tvrde kako nema razloga za pretjeranu paniku. Ta je obveznica izdana prije nekih šest mjeseci, pa prinos od 4,15 posto, iako rekordan, nije ponajbolji pokazatelj. “To nije tako strašno jer je prinos na neke hrvatske obveznice prije godinu dana znao dosegnuti i 6,5 posto”, kaže jedan analitičar koji je želio ostati anoniman.

Na pitanje očekuju li daljnji pad cijene, odnosno rast prinosa, financijaši kažu kako će volatilnosti u narednim danima svakako biti dok se ne razriješi pitanje grčkog dogovora s kreditorima, ali ne treba očekivati značajnije padove cijena obveznica.

Zdeslav Šantić, glavni ekonomist SG – Splitske banke, pojašnjava kako su na međunarodnim financijskim tržištima problemi vezani uz Grčku imaju jedan od najznačajnijih utjecaja na raspoloženje investitora. “Trenutno visok stupanj nesigurnosti vezan uz postizanje dogovora te eventualni izlazak Grčke iz eurozone ruše cijenu europskih obveznica”, ističe Šantić.

“S posebnom pozornošću je potrebno pratiti razvoj pregovora sa Grčkom jer bi eventualna eskalacija problema mogla rezultirati daljnjim rastom averzije kod investitora, što bi buduća zaduženja Hrvatske moglo učiniti neskupljima”, tvrdi Šantić.