Radnici Hrvatskih cesta prošle su godine imali čak 72 posto manje sati prekovremenog rada nego godinu prije, pohvalili su svoje napore na uštedama iz te državne tvrtke.

Čak 3,6 puta manje prekovremenih osigurali su, kažu, unutarnjom preraspodjelom poslova i radnog vremena. No, štedjelo se i na troškovima korištenja službenih auta, na što je otišlo 3,5 milijuna kuna ili 10 posto manje, dok su troškovi reprezentacije smanjeni 27 posto, pri čemu je na kartice potrošeno više nego upola manje nego 2013. U raportu DUUDI-ju o provedenim mjerama štednje HC ističe kako su članovima uprave plaće umanjene za 500 kuna, isplate za dnevnice i terenski dodatak srezani sa 170 na 150 kuna, a prijevozni troškovi radnika ograničeni na najviše 1500 kuna. Poput Hrvatskih cesta, i većina ostalih državnih tvrtki s liste onih od strateškog ili posebnog interesa za državu u svojim su izvješćima DUUDI-ju redala slična postignuća u smjeru štednje.

Ispada tako, primjerice, da u brojnim tvrtkama koje su prakticirale prekovremeni rad on u velikoj mjeri i nije baš neizbježan. Jedino je HEP raportirao povećan prekovremeni rad, ali to je objasnio nužnošću angažmana na obnovi vodova nakon lanjskih nepogoda u Lici. Agencija za komercijalnu djelatnost (AKD) je npr. isplatu prekovremenih smanjila 58 posto, dok se npr. HŽ Cargo pohvalio kako su najveća smanjenja, ukupno 2,2 milijuna ili 32 posto, ostvarili na troškovima prekovremenog rada (jedan milijun), reprezentacije (300.000 kn) te korištenja službenih auta (900.000 kuna). Sve u svemu, s otkidanjima na takvim troškovnim stavkama, pa i manjim odgrizanjima na plaćama,  čini se, državnim i javnim trvtkama sa statusom "od strateškog ili posebnog interesa" ide bolje nego s restrukturiranjima i općenito dubljim procesima promjena u poslovanju.

Kod nekolicine javnih/državnih poduzeća vidljivo je i da su im smanjivanja materijalnih prava koja zahtijevaju promjene kolektivnih ugovora (KU) također tvrd orah. A počesto su ti ugovori i značajan uteg produktivnijem radu državnih tvrtki i institucija. U raportima o mjerama štednje, pak, neka ostvarenja koja se ističu zvuče i pomalo bizarno. Jedan od zanimljivijih raporta u vezi s mjerama štednje dali su iz ACI-ja. Ističući kako su ukupni trošak korištenja službenih auta smanjili čak 41 posto, na manje od 600.000 kuna, pohvalili su se i tehnološkim aspektom pojačane kontrole: u službena su vozila, kažu, "ugradili i sustave za praćenje vozila".

U toj državnoj tvrtki ističu i kako godinama ne prakticiraju prekovremeni rad, posljednjih nekoliko radnicima daju manje prigodne nagrade, a lani su troškove reprezentacije smanjili za više od petine, sa 1,7 na 1,3 milijuna kuna. I u profitabilnom Plinacru nabrojali su brojne racionalizacije troškova čiji se efekti mjere dvoznamenkastim smanjenjima, od desetak posto manjih izdataka za reprezentaciju pa do devet vozila iz najma manje. Uz to, pridržavajući se mjera racionalizacije, kažu, lani je ostvareno znatno manje kilometara, pa je smanjena i potrošnja goriva. Nasuprot najavi dodatnih ušteda na tim troškovima u toj kompaniji u tijeku su pregovori za sklapanje kolektivnog ugovora za 2015., no poslodavac će se ipak zadovoljiti time da ispregovara isti obujam prava i obveza kao u 2014.

I u Hrvatskim autocestama su u pregovorima sa Sindikatom, a DUUDI-ju su raportirali da su zahvaljujući organizacijskim promjenama i smanjenju broja zaposlenih na troškovima plaća u 2014. uštedjeli oko 43 milijuna kuna. Osim toga, pohvalili su se da je 10-postotno smanjenje broja zaposlenih (za 277) tijekom 2013. i 2014. rezultirao osjetnim poboljšanjem pokazatelja broja radnika po kilometru autocesta pod upravljanjem HAC-a: umjesto 3,2 radnika po kilometru sad ih je 2,8.