Ocjena Europske komisije (EK) da nema potrebe za pokretanjem korektivnog postupka protiv Hrvatske, još je jedna u nizu dobrih vijesti, rekao je na konferenciji za novinare u srijedu potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić.

"Uz rast BDP-a, pad nezaposlenosti i zadnje podatke o smanjenju deficita u prva četiri mjeseca ove u odnosu na prethodnu godinu, ovo je svakako još jedna dobra vijest", kazao je Grčić.

Europska komisija u srijedu je ocijenila da nema potreba za pokretanjem korektivnog postupka ni protiv jedne zemlje članice EU-a, pa tako ni protiv Hrvatske, u sklopu postupka za ispravljanje makroekonomskih neravnoteža. omisija je Hrvatskoj uputila šest preporuka za ovu i iduću godinu, koje se kreću od mjera za smanjenje deficita, obeshrabrivanja ranog umirovljenja, usklađivanja sustava plaća s produktivnošću i makroekonomskim uvjetima, do racionalizacije državnih agencija i smanjenja parafiskalnih nameta.

"Nema nikakvih korektivnih mehanizama za Hrvatsku, o čemu se jako spekuliralo, ni u području makroekonomskih neravnoteža niti u sklopu procedure prekomjernog deficita", ističe Grčić.

On smatra da je Vlada odradila dobar posao u pripremi Nacionalnog programa reformi koji je, kako je rekao, ocijenjen kao dobra baza za provedbu ekonomskih politika i reformi.

"Ovaj put smo još čvršće i ozbiljnije pristupili ovom poslu i to je EK prepoznao", smatra Grčić.

Vlada je, po njegovim riječima, odradila posao i u okviru fiskalne konsolidacije, s ukupnim fiskalnim naporom koji je u okvirima prognoza Europske komisije.

"Mogu samo izraziti zadovoljstvo ishodom i najaviti našu punu posvećenost provedbi mjera iz programskih dokumenata", rekao je Grčić.

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Tržište nekretnina

Najteže je pronaći zemljište koje ima smisla razvijati, i ono koje izgleda savršeno često skriva ograničenje

Najvećim izazovom u idućem razdoblju označio je smanjenje proračunskog deficita i zaustavljanje rasta javnog duga.

Grčič kaže da je, razliku od Vladinih oponenata koji, kako je rekao, najavljuju radikalne rezove u mirovinama, zdravstvu i socijali ako dođu na vlast, Vlada i bez takvih zahvata uspjela doći u situaciju da imamo ekonomski oporavak i da smo blizu formalnom izlasku iz recesije.

Među prioritetnim reformama najavio je fiskalnu konsolidaciju, reformu javne uprave, uspostavu povoljne poduzetničke klime, rješavanje javnog i pomoć države u rješavanju privatnog duga.

Dodao je da će Vlada velik naglasak u mjesecima koji slijede pokušati dati na refinanciranje javnog duga, zbog prilika na tržištu kapitala koje nudi povoljne kamate.

Najavljujući zajednički angažman Hrvatske narodne banke, Ministarstva financija i Instituta za javne financije u tom poslu spomenuo je da samo smanjenje kamate za jedan postotni bod proračunu donosi godišnju korist od tri milijarde kuna.

Nijedna druga reforma ne može donijeti toliku uštedu i toliki novac kao kvalitetno restrukturiranje javnog duga, ističe Grčić, uz napomenu da je to moguće samo za dio duga.

Upitan je li EK pritiskao u pogledu uvođenja poreza na nekretnine, rekao je da Hrvatska u ovom trenutku za to nije spremna, ponajprije zbog stanja u zemljišnim knjigama. "Trebamo vrijeme i tehničke pripreme za taj projekt", istaknuo je.

Što se tiče parafiskalnih nameta, izvijestio je da je povjerenstvo za njihovo smanjenje neformalno uspostavljeno i da se planira njihovo smanjenje ove godine za 280 milijuna kuna.

Kod penalizacije prijevremenog umirovljenja, Grčić kaže da je to jedino područje u Nacionalnom programu reformi u kojem nema potpune usklađenosti s EK-om.

U ovom trenutku nema prostora za daljnju penalizaciju, zaključio je Grčić.