Zakonski prijedlog o novom uređenju kamata "poslušao je" naše primjedbe koje smo u proljeće prošle godine iznosili, na Susretu pravnika – Opatija'14, u odnosu na tadašnji Konačni prijedlog Zakona o kamatama. Od toge se Zakona, nakon što je trebao stupiti na snagu 1. srpnja 2014., očito se odustalo, ali je sadašnji Prijedlog zastao na pola puta. Iznosili smo tada da je zbunjujuće i štetno za pravnu stabilnost i sigurnost kamatnu problematiku regulirati u više zakona, te da je njoj mjesto u matičnom propisu – Zakonu o obveznim odnosima (ZOO). Sadašnji Prijedlog, novelirajući ZOO, "uzima" formulaciju referentne stope iz Zakona o financijskom poslovanju (ZFPPSN), na temelju "prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu", ali bez umanjenja 'prosječne stope ….' za 1 postotni poen (pp).

Pri tome se, kao i kod donošenja zakonske "kamatne" novele ZFPPSN-a obrazlaže da eskontna stopa nije ekvivalent onoga što prema Direktivi EU znači "refi rate" (kamatna stopa koju primjenjuje Europska središnja banka za posljednje veće operacije refinanciranja), a primjenjuje se kao parametar (referentna stopa) za formiranje minimalne stope zateznih kamata u komercijalnim transakcijama. Međutim, u vrijeme kada je bio rađen i donesen naš ZOO, eskontna stopa HNB-a, koju je ZOO uzeo kao referentnu, bila je prihvatljiv pandan onoj "refi rate" ESB-a, a iznosila je 4,5%. No, uoči početka primjene ZOO-ovskih kamatnih stopa, tj. uoči 1. siječnja 2008. HNB je "nabildala" eskontnu stopu, udvostručivši je – na 9%, da bi je tek sredinom 2013. snizila na 7%.

Na to smo bili ukazali neposredno nakon objave Odluke o toj udvostručenoj stopi – tekstom objavljenim pod efektnim naslovom – (D)efektni efekti eskontne stope. Čini se,  naime, da smo tek danas, pod teretom mnogih gorkih događanja, postali svjesni tih defektnih efekata.

Bit je sadašnjeg Prijedloga prvo, sniženje stopa zateznih kamata, a drugo, sukladna regulacija, maksimiranje, stopa ugovornih kamata.

No, ovaj Prijedlog, barem matematički-pojavno, nije u skladu s obvezama koje Hrvatska ima prema Direktivi EU. Naime, prema Direktivi, država članica mora svoju "ekvivalentnu stopu koju utvrđuje njezina središnja banka" povećati najmanje za 8 pp, kad se radi o komercijalnim transakcijama. Zato je i ZFPPSN bio pribjegao neobičnoj formuli: "prosječna stopa … – 1 + 8 pp". Prijedlog taj fiksni dodatak određuje sa 5 postotnih poena, kad se radi o "trgovačkoj stopi", a inače sa 3 pp.

Situaciju "spašava", ali i nepotrebno komplicira, to što ostaju na snazi i kamatne odredbe, rješenja iz ZFPPSN-a, s tim da se Prijedlogom intervenira i u ZFPPSN na način da se referentna stopa smanjuje za 2 pp, u odnosu na dosadašnju visinu. Na tu se referentnu stopu zatim dodaje 8 pp i dobiva zakonska stopa zateznih kamata u poslovnim transakcijama na koje se taj zakon odnosi. Ovako ostaju jedne "trgovačke stope" zateznih kamata u ZOO-u, te druge stope poslovnih transakcija u ZFPPSN-u. Nepotrebnost dvostrukog kolosijeka.

Nije iskorištena prilika da se ispravi nekoliko nezgrapnosti u kamatnim odredbama ZOO-a, a ni neustavna nejednakost poduzetnika u odnosu na tzv. osobe javnog prava u ZFPPSN-u.

Zakonska stopa zateznih kamata ostala je osnovicom za maksimiranje ugovornih kamata, s ponešto drukčijim uređenjem, usklađenim, ali i moderiranim, s obzirom na smanjenje stope zateznih kamata.

Više od jelovnika

Vrhunski restorani otvaraju vrata po posebnoj cijeni

Poliklinika GBB Concept

Hrvatska dobiva prvu zdravstvenu franšizu!

Izmjena "maksimalnog maksimuma" koji se odnosi na EKS (efektivnu kamatnu stopu), u Zakonu o potrošačkom kreditiranju, rezultat je prilagodbe novim stopama ugovornih kamata u ZOO-u. To je limit koji ne smiju prijeći kamatne stope, u potrošačko-kreditnim ugovorima, ni onda kada bi kamatna stopa primjenom inače dopuštenog i ugovorenog parametra kao varijabilne komponente i fiksne marže – rezultirala većom stopom od tog maksimuma.