Možemo pričati o robotici, mobilnim aplikacijama, transportu, glazbi, prehrani, sportu, računalnim igrama, IT sigurnosti, analitici društvenih mreža, ljudskim potencijalima ili pak obrazovanju. Međutim, ako danas radite startup u Hrvatskoj bilo bi vam zasigurno najisplativije da se fokusirate na inovacije u financijskoj industriji.

Ukoliko se pitate gdje će se u narednom razdoblju događati najveće promjene i vrtjeti najviše novca u startupima u Hrvatskoj, onda je to upravo u branši koju većina smatra neizmjeno dosadnom i konzervativnom, nesklonoj inovacijama, ali ujedno u branši koja se u ovoj krizi redovito svake godine gostila sočnim profitima.

Liberalizacija tržišta
Zahvaljujući ulasku Hrvatske u EU započela je liberalizacija domaćeg financijskog tržišta. Bankovni račun Hrvati sad mogu otvarati bilo gdje u Uniji. Unija je propisala institut osnovnog bankovnog računa i pravila prebacivanja računa iz jedne banke u drugu na sličan način kao što kod mobilnih operatera prenosite broj iz jedne mreže u drugu. Jednako tako Hrvati mogu bilo gdje u Uniji kupovati osiguranje, a strani osiguravatelji i banke mogu prodavati svoje usluge u Hrvatskoj. NHB više ne kontrolira tržišno natjecanje banaka već to, kao i za sve druge industrije u Hrvatskoj, napokon radi Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja.  Banke u Hrvatskoj to već znaju i zato su se aktivno uključile u lokalne startup projekte.

Zagrebačka banka, najveća banka u Hrvatskoj pokrenula je natječaj za inovativno poduzetništvo Moja prilika. Druga najveća, Privredna banka Zagreb podržala je Social Impact Award zagrebačkog ImpactHUB-a, dok je Erste podržala najstariji poslovni inkubator u Hrvatskoj Zagrebački inkubator poduzetništva (ZIP) i izdao svoj mobilni novčanik Erste Smart Wallet. Međutim, za kapitalne inovacije u financijskoj industriji u Hrvatskoj, jednako kao i u svijetu, malo tko očekuje da će doći iz postojećih banaka. Trenutno najveću inovaciju u domaćem bankarstvu, poznatiju kao slikaj i plati račun mobilnim telefonom, razvila je hrvatska tvrtka MicroBLINK iza koje stoji Damir Sabol, menadžer s pedigreom u telekomunikacijama.

Upravo stoga se očekuje da će dio financijskih inovacija u Hrvatsku doći izvana i to kroz partnerstva etabliranih internetskih igrača s velikim hrvatskim tvrtkama, uglavnom onima kojima bankarstvo nije temeljno poslovanje. Slikovito je to opisao Matt Komorowski, direktor prodaje PayPala za srednju i istočnu Europu, koji je prošlog tjedna boravio u Zagrebu. Njegov je cilj ne samo ojačati PayPalovu korisničku bazu i broj trgovaca koji će preko PayPala povećati izvoz nego i u konačnici PayPal ponuditi kao alternativu za plaćanja u gotovini i karticama unutar Hrvatske. Znači, nije daleko dan kad bi primjerice Konzum mogao omogućiti da na njegovim blagajnama platite PayPalovom aplikacijom na svom mobitelu ili pak Konzumovom aplikacijom u kojoj je integriran PayPal.

Nije Konzum jedini koji bi mogao krenuti u tom smjeru. Hrvatski telekom i Vipnet već tri godine traže naćin da mobitele svojih korisnika pretvore u novčanike, ali im to još nije pošlo za rukom. Strani igrači, poput PayPala, Stripea, Applea, Googlea i brojnih proizvođača mobitela koji imaju svoja rješenja za plaćanje mogli bi im olakšati taj posao u kojem će ključna stvar biti imidž i dodatne pogodnosti za korisnike i trgovce. EU regulativa i tehnologija, naime, čine polako da više i nije presudno koliko je snažno ime banke u kojoj imate tekući račun, s obzirom da će vam takvu uslugu moći ponuditi i telekomi i trgovci, već koliko je cool ime tvrtke koja vam nudi uslugu plaćanja. Primjerice, je li to Apple Pay, PayPal, Stripe, Google Wallet ili AliPay. Slično kao što je danas stvar prestiža gotovinu, te Visa i Mastercard kartice, držati pod zlatnim clipom ili pak u novčanicima marki Boconi, Trafalgar ili Bvlgari.

Isplativost investicija
Dodatno takav smjer razvoja platnog prometa potiču također IT menadžeri banaka, koji računaju isplativost investiranja i održavanja pojedinih bankarskih IT sustava. Krajem prošle godine mi je IT menadžer jedne od najvećih banaka u Hrvatskoj objasnio kako platni promet zapravo treba gledati kao samo jednu od bankarskih usluga, koju bi banka u budućnosti mogla unajmiti na tržištu ukoliko joj to bude jeftinije nego održavati vlastiti IT sustav za platni promet.

Pri tome nije ulazio u to da li bi banka na to prenijela svoj brend ili ne. U toj transformaciji platnog prometa pojavljuje se niz niša. POS sustavi i bankomati dobrim se dijelom vlasnički odvajaju od banaka i pretvaraju u platforme za plaćanje i prodaju niza različitih usluga. Koje su mogućnosti takvog pristupa zorno ilustrira ponuda proizvoda koju nudi Tisak. Od bonova za mobitele preko bonova za cestarinu do mjenjačnice. Priliku su prepoznali i domaći startupi poput AgentCASH-a koji želi stvoriti korisničku bazu u cijeloj Uniji do myPOS-a koji želi mikro i malim poduzetnicima omogućiti plaćanje karticama. Novi servisi spustili su i cijene te omogućili da POS možete koristiti po cijeloj Uniji kao i u Hrvatskoj.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe

Fiskalizacija je pojednostavnila širenje takvih servisa ne samo na hrvatskom već i na svim tržištima koja će preuzeti hrvatski model fiskalizacije u cloudu. Zbog fiskalizacije je većina blagajni u Hrvatskoj dobila vezu na internet, te su stvorene pretpostavke da se na njih integriraju CRM i BI sustavi. Mogućnosti da u omiljenom kafiću osim kave i pive možete kupiti i bon za mobitel, kartu za tramvaj ili neki drugi digitalni proizvod. Druga je stvar što će se od toga pokazati isplativo za implementaciju, ali činjenica je da liberalizacija financijskog sektora otvara prostor za razvoj brojnih novih startupa i jačanje domaće IT i financijske branše.

Brojnost startupa
Štoviše, država bi zbog te šire koristi za hrvatsko gospodarstvo, izvoz i zbog potencijala otvaranja novih radnih mjesta u Hrvatskoj trebala snažnije poduprijeti domaće financijske startupe. Posebno, jer ih već sad ima mnogo i rade velik biznis globalno. Ako se London, meka bankarske industrije u Europi, bori da postane europski centar za bitcoin i virtualne valute, pitanje je zašto to ne radi Zagreb, odnosno Hrvatska, kad su ovdje razvijene čak dvije virtualne valute? Hrvatska IT tvrtka InfoBip razvila je ?Coins koja se koristi u Japanu, a zagrebački Vingd, koristi više od 200 tisuća korisnika u Hrvatskoj. Da ne spominjemo hrvatsku burzu Bitcoina zvanu BitKonan te prvi hrvatski Bitcoin bankomat smješten u Zagrebu.