Dug prema državi Kamen Ingrada koji je nastao ilegalnim vađenjem šljunka, bolniji je za Vladu nego za Zeca. Državni inspektorat procijenio je dug na 60 milijuna kuna i zbog toga zapečatio dva Zečeva kamenoloma na Papuku. Bili su zatvoreni pet mjeseci te se konačno Vlada nagodila prepolovivši mu dug na 34,1 milijun kuna. No kako se radi o dugu koji je kap u moru nenaplaćnih koncesija, što generira sustav koji se godinama gradi, Zecov slučaj bio bi beznačajan da je posrijedi običan poduzetnik, poduzetnik kojeg pokrivaju jače političke stranke ili čal ministar-poduzetnik. Opće je poznato da je lokalna vlast izgubila više od dvije milijarde kuna administrativnih pristojbi među kojima su i koncesije. Milijuni prostornog metara kamena za gradnju autoceste Zagreb-Split iskopani su bez koncesije, a malo je reći da se zarada mjerila stotinama milijuna kuna. Ni nagodba Vlade i Zeca nije iznimka nego pravilo kojim se posljednjih godina sve više otpisuju dugovi, a problem nije postao velik poput npr. Lenca samo zato što nisu svi poduzetnici zatražili pomoć od države, kao što to redovito rade brodogradilišta.
Kao što je to učinila Zecu, 2004. je rudarska inspekcija Državnog inspektorata zabranila rudarske radove na 36 eksploatacijskih polja. Uglavnom se radilo o građevinskom kamenu za gradnju cesta. Polja su zapečećana jer tvrtke nisu imale rudarsku koncesiju, a nelogično je što je nemaju kada država ulaže u gradnju cesta milijarde kuna. Navodno su tada od 475 takvih nadzora, tvrtke prekršile gotovo svaku drugu mjeru zabrane rada dok se ne ishodi koncesija. Tržište je tražilo svoju sirovinu.
Odluka o prisilnoj naplati duga Kamen Ingrada pada u vrijeme početka sudskog procesa protiv njegova vlasnika. Vlado Zec, građevinski poduzetnik i vlasnik nogometnog kluba koji je često mijenjao političke opcije, ovih će dana sjesti i na optuženičku klupu suda u Požegi. Optužen je za, pravno gledajući, neusporedivo neugodniji slučaj od neplaćanja koncesijske naknade. Terete ga zbog nezakonitih aktivnosti kao člana NO-a Požeške banke. Sud tek treba utvrditi je li nezakonitim neizravnim kreditiranjem preko tvrtki na koje ima upliv, otkupio paket trezorskih dionica Požeške banke s namjerom da osvoji većinski paket, na štetu jamstvenog kapitala banke.

No zanimljiva je ta okolnost da se Zec, još uvijek nevin čovjek, počinje tretirati u javnosti baš uoči sudskog procesa kao najveći kriminalac koji je, eto, uhvaćen na djelu da vara državu. To u temeljima ugrožava njegova ljudska prava, jer tko jamči da neće smetati obrani te narušiti objektivnost i nepristranost suca. To što nije bio kadar ni u četiri obroka platiti po 8,5 milijuna kuna, taj “grijeh” Vlade može Zeca i kao političara i kao poduzetnika stajati toliko skupo kao da je sud već presudio.
Od tih problema Vlade Zeca, ostaje nesuporedivo teži problem koji treba riješiti Vlada. Sustav koji onemogućuje legalnu eksploataciju ne prati tržišne potrebe, a provedbu i nadzor nad Zakonom o rudarstvu imaju razna ministarstva i lokalne vlasti. Zakoni koji reguliraju najveći dio koncesija na prirodnim bogatstvima države previše su decentralizirali ovlaštenja. Dok odgovornost dijele više resora Vlade i lokalne vlasti, koji zajedno skrbe o naknadi za koncesije, u praksi nitko neće odgovarati, a odljev državnog novca bit će i dalje velik.