Jučer je Varaždinska banka na konferenciji za novinare predstavila rezultate poslovanja u ovoj godini kao i planove za sljedeću. Aktiva je udvostručena s 307 na 725 milijuna kuna što je rast od 135 posto. Udvostručen je i broj poslovnica. U povodu najave planova za sljedeću godinu, koji uključuju i znatnu dokapitalizaciju, Poslovni dnevnik razgovarao je s predsjednikom Uprave banke Igorom Čičkom.

Kakva je 2006. godina bila za Vaba d.d. banku Varaždin?
Ako gledamo bilančno, aktiva banke porasla je s 307 milijuna na više od 700 milijuna kuna. Po tom smo pokazatelju vjerojatno najbrže rastuća banka na tržištu. Broj klijenata je udvostručen, kako u segmentu poslovanja s građanima tako i u segmentu poslovanja s pravnim osobama. Banka je udvostručila i broj poslovnica pa ih danas ima deset, uključujući i tri financijska centra. Do kraja godine planiramo preseljenje upravne zgrade na novu lokaciju u Varaždinu i u istom prostoru otvorenje velikog financijskog centra koji će regionalno pokrivati Varaždinsku i Međimursku županiju. Očekujemo neto dobit između tri i pet milijuna kuna tako da možemo reći da je 2006. za banku Vaba bila godina snažnog rasta i razvoja, u kojoj je polučen vrlo dobar poslovni rezultat.

Koji su elementi poslovanja najviše bili zaslužni za takav rast?
Ove smo godine ponudili nekoliko novih proizvoda i usluga. U poslovanju s građanima uveli smo dodatne proizvode i pogodnosti, od kojih izdvajam Maestro čip karticu kojom klijenti mogu podizati gotovinu na više od 700 bankomata MBU mreže bez naknade, uveli smo potrošačke kredite za koje smo sklopili ugovore s više od 30 trgovaca i u čijim trgovinama naši klijenti mogu vrlo brzo realizirati potrošački kredit. U suradnji s Varaždinskom županijom realizirali smo studentske kredite. Formirali smo cash pooling za Varaždinsku županiju i preuzeli upravljanje gotovine za 53 tvrtke u vlasništvu županije. Aktivno smo se uključili u proces financiranja hrvatskih građana za kupnju dionica Ine prema posebnim pogodnostima. Ponosni smo što je 25 posto svih zahtjeva za kupnju dionica Ine putem kredita u poslovnicama Fine u Varaždinu realizirano upravo kreditom banke Vaba. Uspjeli smo napraviti znatan posao posebno s obzirom na našu mrežu gdje za sada u Varaždinu imamo samo dvije, a u Čakovcu jednu poslovnicu.

Gdje planirate daljnje širenje?
Vaba temelji svoje poslovanje na lokalnim i regionalnim vrijednostima, na tradiciji bankarstva u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, ali to ipak ne znači da je naš cilj zadržati se u regionalnim okvirima. Želimo postati vodeća banka u našoj matičnoj regiji tako da sljedeće godine planiramo otvoriti četiri do pet novih poslovnica uglavnom u te dvije sjeverozapadne županije. Međutim, u 2008. godini cilj nam je proširiti mrežu banke s regionalne na nacionalnu razinu tako da planiramo otvoriti financijske centre u četiri/ pet većih gradova koji osim Zagreba figuriraju kao financijska središta. U Zagrebu imamo financijski centar u sklopu kojeg nudimo kompletnu paletu bankarskih i nebankarskih financijskih usluga, npr. posredovanje pri kupnji vrijednosnih papira. Ove je godine banka dobila odobrenje regulatora za zastupanje osiguravateljskih društava pa pripremamo i tu uslugu ponuditi klijentima, zatim uvodimo poslove skrbništva nad vrijednosnicama itd.

Što se dogodilo od posljednjeg odbijanja prospekta za dokapitalizaciju banke Vaba i što vi od dokapitalizacije očekujete, koje ulagače?
Mi smo dobili rješenje Hrvatske narodne banke u kojem se banci Vaba naložilo da izmjeni rezultat po osnovi dvije pozicije u izvješću za poslovanje iz 2005. godine. To je rješenje došlo nakon što smo Hanfi predali prospekt radi odobrenja. Nastavljajući se na tu činjenicu, Hanfa je s pravom odbila izdati suglasnost za prospekt jer nije bio ažuriran. Izmjena rezultata nije imala materijalni utjecaj na poslovanje i imovinu banke jer je riječ o tome da smo proknjižili imovinu vrijednosnih papira prema tržišnoj vrijednosti, a HNB je smatrao da se vrijednost treba izraziti troškom stjecanja. Kako smo mi te vrijednosne papire ove godine prodali, smatrali smo da je ispravno knjižiti ih po tržišnoj vrijednosti, odnosno prema realiziranoj prodajnoj cijeni. Nakon provedenih izmjena u bilanci banke za 2005 godinu banka je ostvarila određeni gubitak, a u 2006. godini realizirat će izvanrednu dobit. Inače, za dokapitalizaciju postoji velik interes investitora, kako privatnih osoba, raznih respektabilnih fondova koji podupiru razvoj malih banaka tako i drugih investitora koji bi putem burze dokapitalizirali Vaba banku. Naš je cilj sljedeće godine izaći na burzu, no hoćemo li prije toga napraviti dokapitalizaciju putem privatnog plasmana kako bismo dodatno osnažili banku uoči izlaska na burzu, još razmatramo. Cilj nam je trajno osigurati transparentno poslovanje, izaći na burzu i omogućiti pojedincima i institucijama, posebno na regionalnoj i nacionalnoj razini, da ulože svoj kapital u banku Vaba. Na taj način ujedno postižemo visoku razinu korporacijskog upravljanja što će osigurati stabilan i kontinuiran rast poslovanja i razvoja banke. Sljedeće godine planiramo izdati ukupno 60-70 milijuna kuna novih dionica nominalne vrijednosti.

Za što je sav taj novac namijenjen?
Prije svega za daljnji razvoj naše prodajne mreže, uvođenje novih proizvoda, implementaciju novog informacijskog sustava i širenje poslovanja. S obzirom na trenutne mjere HNB-a,koje pogađaju sve, ali mi mislimo ipak na mlade i male banke koje se tek trebaju razvijati i koje stabilne izvore ne mogu isključivo osigurati putem štednje, dokapitalizacija banke je jedno od rješenja kako dalje osigurati rast poslovanja.

Gdje se vidite za godinu dana?
Cilj nam je učvrstiti poziciju na lokalnom i regionalnom tržištu, znatno povećati kapital banke, ponuditi nove proizvode po mjeri klijenata i na taj način zaokružiti uslugu banke. Očekujemo da ćemo sljedeće godine povećati aktivu Vabe na iznad milijardu kuna i tako se pozicionirati kao stabilna srednje velika hrvatska banka.

Kako će sljedeće godine izgledati domaće bankarsko tržište?
Očekujemo daljnju konsolidaciju tržišta gdje će vjerojatno doći i do daljnjeg preuzimanja manjih banaka. Financijski sektor će se nastaviti dalje dobro razvijati, razina usluga će rasti, konkurencija isto tako, i to sve na dobrobit klijenata.

Odjeća i hrana

Brza moda krivac je za previše tekstila, a prilikom obrade kvaliteta mu je niska

Međunarodni dan sestrinstva

„Sestrinstvo je danas pametnije i glasnije, ali i opterećenije nego ikad“

Privatni bankar privlačit će klijente
Čini se kako je vaša orijentacija malo više nagnuta poslovnim korisnicima?
Naša je strategija postati univerzalna banka što znači da želimo ponuditi kvalitetnu i široku paletu usluga i korporativnim klijentima i građanima. Dodatni naglasak želimo staviti na financiranje obrtništva, malog poduzetništva i srednje velikih tvrtki jer smatramo da taj segment klijenata druge banke nisu dovoljno dobro pokrile pa tu vidimo svoju priliku. U sektoru poslovanja s građanima pokrenuli smo projekt privatnog bankara. Tim projektom želimo unaprijediti kvalitetu naših usluga te proizvode banke učiniti dostupne klijentima i u područjima gdje banka nije prisutna.

Naša prednost su znanje i brzina
Unatoč mjerama HNB-a banke imaju dovoljno prostora za nuđenje novih usluga?
Što se tiče Vabe, mi smo se preusmjerili na domaće izvore. U Hrvatskoj postoji dosta mogućnosti koje smo iskoristili u suradnji s korporativnim klijentima koji su nam osigurali stabilnu depozitnu bazu i vrlo kvalitetne izvore pa smo na taj način uspjeli ostvariti zacrtane planove za ovu godinu. Koliko god je bankarsko tržište u nas razvijeno i konkurentno, još ima puno prostora za razvoj novih proizvoda, ali i za kvalitetniju uslugu klijentima. Banka Vaba naime pokušava biti drukčija banka. Kada to ističem, onda mislim kako su naše prednosti znanje i brzina te upravo tako najuspješnije možemo konkurirati najboljima. To su ujedno i dva temelja na kojima gradimo naš razvoj i poslovni odnos s klijentima. Našu uslugu baziramo, dakle, na znanju i na razumijevanju klijenata i njihovih potreba. Velike banke često zbog svoje veličine i organiziranosti teško mogu u tom segmentu pružiti brzu uslugu.
Smatramo da je kvaliteta usluge ključna i da tu ima jako puno prostora za daljnji razvoj tržišta.