Galopirajući uvoz čokolade svjedoči o tome da recesija ipak nije ispraznila lisnice Hrvata. Tijekom 2012. uvezeno je 18.296 tona čokolade za više od 88 milijuna dolara, da bi u 2014. uvoz skočio na 27.952 tone u vrijednosti 141 milijun dolara.

Čokolada je time na ljestvici uvoznih artikala skočila sa šeste na drugu poziciju grubo ilustrirajući negativnu stranu ukidanja granica nakon stupanja u članstvo Europske unije. Kada je čokolada posrijedi, i hrvatski konditori mogli bi biti zadovoljni. Naime, u spomenutom razdoblju izvoz je rastao s 9318 na 15.531 tonu ili, vrijednosno, s 48 na gotovo 85 milijuna dolara, uz pomak na rang-ljestvici s devetog na četvrto mjesto. Problem ipak postoji, i to alarmantan, zna li se da ukupna proizvodnja čokolade, odnosno proizvoda s kakaom, godišnje kod svih konditora ne prelazi 27 tisuća tona (podatak iz 2013.), što zapravo znači da je lanjski uvoz količinski potukao lokalnu proizvodnju. Snažan rast uvoza zabilježen je i kod pekarskog asortimana, koji je u kategoriji najjednostavnijih proizvoda, s 106 na gotovo 138 milijuna dolara.

To se odnosi i na uvoz vode, dok je 2012. zaključena uz suficit od 11 milijuna dolara, u 2014. uvoz je naspram izvoza bio veći za šest milijuna dolara. Šećer i ribe i dalje se zadržavaju u samom vrhu top izvozne ljestvice. No, dok je kod ribe skok zabilježen i u tonama i u dolarima, izvoz šećera lani je u odnosu na 2012. bio manji u obje kategorije. Velik pad cijene šećera na globalnom tržištu ostavio je negativne posljedice, iako je u izvozu prodano manje tek 8311 tona, prihod je smanjen za čak 66 milijuna dolara. Podaci o izvozu ostvarenom u razdoblju 2012.-2014. otkrivaju da su najveći gubitnici proizvođači cigareta: na ljestvici top proizvoda spustili su se sa četvrte na 11 poziciju.

Količine su smanjene s 6731 na 5510 tona, a vrijednosnost je pala sa 74 na 46,9 milijuna dolara. Industrija piva pak ima razloga za slavlje, izvoz je povećala sa 38,6 na 50 milijuna USD. Podaci da je 2012. pšenica sa 113 milijuna dolara bila izvozni vicelider, te da se 2014. kukuruz uspeo na 'brončani' tron s učinkom od 90 milijuna dolara baš i nisu za veliku pohvalu budući da je riječ o proizvodima bez dodane vrijednosti. Da su te žitarice u izvoz otišle kroz meso junadi ili svinja to bi bio uspjeh domaćeg agrara. Za izvoz 742 tisuće tona pšenice i kukuruza dobivena su 203 milijuna dolara, a samo prošlogodišnji uvoz 76 tisuća tona svinjetine iz Hrvatske je odnio 212 milijuna dolara.