Hrvatski vinari nove vinograde mogu podizati bez ikakvih ograničenja, kriteriji koji ih mogu limitirati u realizaciji mogućih projekata jedino su ili manjak zemljišta ili nedostatak novca.

Europska komisija je, naime, prije desetak dana objavila nova pravila za zajedničko tržište Europske unije o programu odobravanja nasada vinove loze, kojima se pojedinoj državi članici omogućuje godišnje ograničeno širenje vinograda i to od jedan posto u odnosu na registrirane površine, a ta nova sadnja može krenuti iza prvog siječnja 2016. Nova fleksibilnost europskom vinskom sektoru za postupno širenje proizvodnje, pojasnio je tom prigodom povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj Phil Hogan, dopušta se radi povećane potražnje za vinom na globalnom tržištu. Ovo novo pravilo, međutim, ne primjenjuje se i na Hrvatsku. Na prvu 'loptu' taj podatak doista zvuči nevjerojatno, no istinit je.

Potvrđuju nam to i u Ministarstvu poljoprivrede. Kažu, "Hrvatska nema obvezu primjenjivati shemu odobrenja sadnje, već samo u svrhu evidencije vinograda postoji obveza prijave krčenja i sadnje vinograda." Pojednostavljeno rečeno, činjenica da smo kasno (2013.) postali članica EU sada je kumovala ovom neočekivanom daru iz Bruxellesa. Iznimka je naime, stečena temeljem nekoliko uredbi Europskog parlamenta i Vijeća te De minimis odredbe prema kojima se "shema odobravanja vinograda ne primjenjuje u državama članicama koje nisu primjenjivale prijelazni sustav prava sadnje 31. prosinca 2007." Budući da u prosincu 2007. Hrvatska nije bila članica EU te stoga nije primjenjivala prijelazni sustav prava sadnje, novu shemu koja se počinje primjenjivati od siječnja 2016. ne primjenjuje, što nam je potvrdila i Europska komisija," stoji u odgovoru Ministarstva poljoprivrede. Jedine naše obveze su, navode dalje, "samo u svrhu evidencije proizvodnog potencijala RH proizvođači imaju obvezu prijaviti krčenje vinograda te sadnju vinograda.

Proizvođači bilo da iskrče vinograd evidentiran u sustavu ARKOD, ili posade novi vinograd imaju obvezu te podatke prijaviti regionalnim uredima Agencije za plaćanja u poljoprivredi u roku trideset dana od dana krčenja ili sadnje vinograda." Teško je vjerovati da ćemo s ovim izdašnim darom uspjeti dostići nekadašnje potencijale. Hrvatska je zemlja bogate vinogradarske tradicije, Dalmacija je u 19. stoljeću imala više od 90.000 hektara vinograda, cijela Hrvatska oko 200.000 hektara, i tada smo samo Francuzima izvozili 600 do 650.000 hektolitara vina. Nakon dva stoljeća, inventurom obavljenom iz 'ptičje perspektive' i upisom u ARKOD sustav radi potpora, zbrojili smo tek 21.375,5 hekatara vinograda koje u vlasništvu drži 40.959 gospodarstava. Dodaju li se i površine koje obrađuju hobi vinogradari površine rastu za još 6-7 tisuća hektara. Godišnje urod po hektaru u prosjeku iznosi 6,5 tona grožđa, a registrirana proizvodnja vina vrti se između 125 i 143 milijuna litara.

Povećanjem prinosa po hektaru na 8,5-10 tona ili podizanjem novih hektara vinograda otvara se opcija gospodarskom oporavku vinogradarskih područja, s obzirom i na iznimne zemljopisno-klimatske uvjete kojima raspolažemo. Teško ćemo konkurirati Španjolcima koji pod vinogradima imaju više od 1,1 milijun hektara, Francuzima ili Talijanima sa više od 860 tisuća hektara, ali nišu za veći plasman vina itekako imamo ne samo kroz turističku čašu na lokalnoj razini nego i kroz izvoz.

Podaci Hrvatske gospodarske komore otkrivaju kako je tijekom 2013. uvezeno gotovo 13 tisuća tona vina uz cijenu 1563 USD po toni dok je istodobno izvoz svih hrvatskih vinara dosegnuo tek 2590 tona, no za svaku tonu utrženo je čak 4928 dolara. Za iznos potpore u vinskoj omotnici, koji nam je EK odrezala, ne može se reći da je mali, godišnje u razdoblju 2014.-2016. iznosi po 11,8 milijuna eura, za 2017.-2018. po 10,8 milijuna. Glavnina je namijenjena restrukturiranju i konverziji vinograda, godišnje do 2016. po šest, a potom dvije godine po 5,4 milijuna eura.

Za investicije u vinarske podrume godišnji iznosi su najprije po 4,9 mil. eura, a potom padaju na 4,5 milijuna dok je ostatak sredstava iz omotnice rezerviran za promidžbu na trećim tržištima. Potpore su u rasponu od 5000 do 750 tisuća eura i to za financijsku godinu. Predujam za projekte odobrene u 2015. iznosi 50%, za razdoblje poslije 20%. Agencija za plaćanje do sada je primila 183 projekta ukupne vrijednosti 392 mil. kuna uz traženi iznos potpore 180 milijuna. Odobrena su 52 projekta, šest za restrukturiranje, 31 za investicije te 15 za promidžbu. Ukupno odobreni iznos potpore je 45,4 mil. kuna, kroz predujam je isplaćeno 10,8 milijuna. 
 

Budućnost uz AI

Kako AI mijenja tržište rada i hoće li AI vještine biti novi kriterij u zapošljavanju?

Digitalna revolucija

Domaća aplikacija koja olakšava svakodnevno upravljanje novcem