Prema podacima HNB-a trenutačno je u opticaju čak 84 milijuna kovanica od 2 lipe i 125,8 milijuna od 1 lipe, što je 10,6 posto ukupne raspoložive količine kovanog novca u Hrvatskoj.

Kako piše Večernji list, ima ih sasvim dovoljno i njihovo se ukidanje, osim mogućnosti krajnjih obračuna na 5 lipa, uopće ne razmatra, poručuju iz HNB-a. No, iako su u većini trgovina robom široke potrošnje, naročito špeceraja, cijene „zaokružene“ na 99 lipa, lipu ili dvije ostatka zaboravite, pokazalo je istraživanje Večernjakovih novinara koji su u Zagrebu ciljano kupovali namirnice, jogurt, orašaste plodove, čokoladu, pastu za zube, kavu, tekućinu za leće, baby maramice… čija cijena završava na 99 lipa.

– Uzevši u obzir da kroz prosječni trgovački lanac u Hrvatskoj dnevno prođe oko pola milijuna kupaca, da oko 40 posto građana plati robu gotovinom, da ih većina ne traži “kusur” u najsitnijim lipama te da trgovine u prosjeku rade 6 dana u tjednu, dođemo do brojke od milijun do dva kuna dodatne dobiti godišnje za trgovce na račun cijena koje završavaju sa “,99” – tvrdi Biljana Borzan, zamjenska članica u Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta, ističući kako to ipak nije samo hrvatski problem:

– U Njemačkoj su 2012. proveli akciju kojem su motivirali građane da traže svoj sitniš u trgovinama i doniraju ga u dobrotvorne svrhe. Svakog dana skupili su više od 250 tisuća eura koji su umjesto u ruke trgovaca otišli u različite socijalne projekte.