Turska, Grčka, Makedonija, Srbija i Mađarska osnovat će stručnu skupinu iz područja energetike za izradu studiju izvedivosti gradnje rusko-turskog plinovoda nazvanog Turski tok.

To je odlučeno na prvom sastanku ministara vanjskih poslova pet država u Budimpešti. Predsjednici Rusije i Turske Vladimir Putin i Recep Tayyip Erdogan krajem 2014. godine postigli su dogovor o izgradnji podmorskog plinovoda po dnu Crnog mora do Turske koji će imati kapacitet od 63 milijarde prostornih metara plina. Turskoj će biti isporučivano 14 milijardi, a 50 milijardi prostornih metara plina godišnje bit će isporučeno do granice između Turske i Grčke. Prema predviđenom projektu, Turski tok, koji je zapravo zamjena za ukinuti Južni tok, nakon Turske prelazio bi dalje preko Grčke, Makedonije i Srbije do Mađarske, odakle bi se dalje širio u europske države.

Podaci mađarskog ministra vanjskih poslova pokazuju da bi investicija bila vrijedna blizu šest milijardi eura, navodi Al Jazeera Balkans, dok je Ivica Dačić, ministar vanjskih poslova Srbije rekao da prije konačne odluke o gradnji želi čuti mišljenje Europske komisije. "Mi govorimo o plinu, a ne o geopolitičkom odnosu EU i Rusije. Plin nema boju, a EU ima obvezu da nam pomogne", istaknuo je Dačić, pišu Večernje novosti. Prema dačićevim riječima, izražena je volja pet zemalja i spremnost za sudjelovanje u plinskim infrastrukturnim projektima koji omogućavaju stabilnost opskrbe građana i gospodarstva, iako za sada ne postoje sigurni izvori financiranja.

Potrebe Europske unije
Vojislav Vuletić, predsjednik Udruženja za plin Srbije ranije je ocijenio kako bi izgradnja plinovoda Turski tok bila korisna za Srbiju i države regije. "Realizacija projekta Turski tok moguća je zbog velikih potreba Europske unije za prirodnim plinom i države regije moraju se osloniti na plin iz Rusije. Grčka, Makedonija i Srbija nemaju novca za izgradnju tog plinovod, a EU bi vjerojatno imala od njega koristi" rekao je Vuletić za tursku agenciju Anadolija. Njegova je procjena da bi dio Turskog toka kroz Srbiju bio dugačak oko 600 kilometara, čime bi od naplate tranzita plina Srbija imala više prihoda nego da je izgrađen Južni tok, a cijeli plinovod mogao bi biti završen za pet godina. Ipak, čini se da je sudbina cijelog projekta, dalje od Turske prema Europi, u rukama Grčke. Budući da su dužnosnici nove grčke vlasti izrazili zainteresiranost za izgradnju rusko-turskog plinovoda, Vuletić tvrdi da je Grčkoj potreban Turski tok.

Kako financirati gradnju?
"Opskrba plinom Bugarske, a preko Bugarske i Grčke, ide od Ukrajine. Kada 2019. Europi bude prekinuta opskrba preko Ukrajine, bit će prekinuta i opskrba Grčke, tako da Ateni Turski tok znači puno jer će na taj način moći nadoknaditi sve količine koje će joj biti uskraćene", objasnio je Vuletić. Srbija, sudeći po riječima ministra vanjskih poslova, ima okvirni plan kako doći do novca potrebnog za izgradnju plinovoda. "U novim okolnostima i Mađarska i Srbija i sve ostale zemlje moraju razgovarati o financijskoj konstrukciji, o tome kako bi se ona mogla zatvoriti, a to znači razgovarati i s trećim zemljama, s trećim kompanijama, s trećim stranama", istaknuo je Dačić u Budimpešti. On je dodao da bi u novonastaloj situaciji, nakon otkazivanja projekta Južni tok, u novoj varijanti cijena izgradnje otprilike bila slična onoj koja je bila predviđena za Južni tok, od 1,5 do dvije milijarde eura kad je riječ o dijelu plinovoda kroz Srbiju. 

Ruska ponuda

Grčkoj popust na plin

Prije jučerašnjeg posjeta grčkog premijera Alexisa Tsiprasa Moskvi, ruski list Kommersant je naveo anonimni izvor iz ruske vlade koji je rekao da je Rusija sprema odobriti Grčkoj popust na cijenu plina, kao i davanje novih kredita. Prema pisanju lista, u slučaju kretiranja Grčke Rusija bi zauzvrat tražila udjel u grčkoj imovini. Kako prenosi The Telegraph, koji navodi ruske medije, riječ je prije svega o grčkoj plinskoj kompaniji DEPA, a potencijalne mete su i željeznički operater TrainOSE i morske luke u Ateni i Solunu.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’