Od stabilnog gospodarskog oporavka srednje i istočne Europe mogle bi profitirati i zemlje na jugoistoku kontinenta, uključujući i Hrvatsku. Podaci upravo objavljenog istraživanja Grupacije TMF pokazuju da klaster od devet zemalja na najbolji mogući način koristi situaciju sa slabim eurom i nižim cijenama nafte.

Rezultati istraživanja pod nazivom Business risks and opportunities in Central and Eastern Europe (Poslovni rizici i prilike u srednjoj i istočnoj Europi), koje je naručila Grupacija TMF, a objavila kompanija The Economist Intelligence Unit (EIU), ukazuju na jačanje poslovnog okruženja za malo i srednje poduzetništvo u nekoliko zemalja srednje i istočne Europe, posebice u Češkoj, Mađarskoj, Poljskoj i Slovačkoj. Unatoč tome, još uvijek postoje određeni administrativni, regulatorni i porezni izazovi.

Malo i srednje poduzetništvo, otkrivaju rezultati, sve više će pokretati gospodarski rast u regiji – više nego u eurozoni i na širem području Europske unije. Nadalje, malo i srednje poduzetništvo će iskoristiti poticajne mjere za ulagačke projekte, bolje prilike za financiranje i porezna izuzeća.

„Nakon nekoliko teških godina, regija srednje i istočne Europe (uz iznimku Poljske) pokazuje pozitivne trendove za međunarodne kompanije. Međutim, zbog složenih poreznih sustava i sustava izvješćivanja, kao i lako promjenjivog zakonodavstva i nesigurne poslovne transparentnosti, put do snažnog oporavka je dug. I dok zemlje srednje Europe te Rumunjska bilježe pozitivne rezultate, jugoistočna Europa još uvijek zaostaje za drugima u rastu i veličini, no nudi veće mogućnosti uz klaster zemalja jugoistočne Europe“, istaknuo je Juraj Gerzeni, direktor u Grupaciji TMF zadužen za regiju EMEA.

U srednjoj i istočnoj Europi sve je prisutniji tzv. nearshoring (prijenos poslovanja u obližnje zemlje, za razliku od tzv. offshoringa ili premještanja poslovanja u udaljene zemlje) proizvodnih i servisnih linija, posebice u Poljskoj, ističe se u istraživanju. Nadalje, zemlje kao što su Slovačka i Poljska bilježe sve veći zamah tehnoloških startupova, dok rast centara za zajedničke usluge i dalje nudi najviše mogućnosti u zemljama kao što su Mađarska i Poljska.

Kompanije koje šire svoje poslovanje na srednju i istočnu Europu očekuju kako će iskoristiti uglavnom stabilan gospodarski rast i poreze na trgovačka društva koji su niži nego u većini zapadnoeuropskih zemalja. U zemljama jugoistočne Europe (Bugarskoj, Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji) živi ukupno oko 20 milijuna ljudi, a međunarodne kompanije su u potrazi za lokacijama koje nude nove potencijale rasta.

„Nakon ubrzanog rasta u svojim prvim godinama poslovanja, TMF Croatia je 2009. godine doživjela nagli zastoj, kao uostalom i većina zemalaj srednje i istočne Europe. Međutim, ulaskom u Europsku uniju, poslovni rast u Hrvatskoj polako hvata korak te smo sigurni da će EU fondovi, turizam i novi Zakon o strateškim investicijama pomoći u razvoju zemlje. Mnogo je administrativnih prepreka uklonjeno za prekogranično poslovanje što uvelike pomaže poduzetnicima iz drugih država Europske unije da svoje poslovanje prošire i na hrvatsko područje i prilagode se zahtjevima lokalnih zakona.“ istaknula je Silvia Cancedda, generalna direktorica društva TMF Hrvatska.

Jugoistočna Europa nastavlja pružati prilike za rast, ali i biti izvor poslovnih rizika. Potencijalni ulagači i međunarodne kompanije moraju biti iznimno dobro pripremljeni kako bi se nosili s rizicima te osigurati podršku lokalnih stručnjaka koji imaju golemo iskustvo s promjenjivim zakonodavnim i regulativnim okruženjem. Osim toga, još uvijek postoje rizici od usporavanja/deflacije u eurozoni te pogoršavanja krize u Rusiji i Ukrajini.

promo

Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari

PRIMOPREDAJA

Dostava kakvu poznajemo ubrzano se mijenja: DHL je već krenuo

„Regija srednje i istočne Europe i dalje nudi cijeli niz različitih poslovnih prilika i rizika. Potencijalni ulagači ne mogu ignorirati interakciju tih rizika i prilika. Primjerice, sve veća važnost malog i srednjeg poduzetništva oblikovat će poslovno okruženje u regiji.“, istaknuo je Martin Koehring, urednik EIU-a.

Daniel Thorniley, CEEMEA Business Group, izjavio je sljedeće: „I dok su većina svjetskih tržišta te veliki dio Europe u razdoblju između 2013. i 2015. godine zabilježili slabije rezultate od onih očekivanih, regija srednje i istočne Europe ostvarila je značajan napredak. Osim toga, zahvaljujući mini-pregrupiranju u eurozoni i proširenju emisija bankovnih kredita, potrošači su počeli trošiti više nego prije. Relativni rast ekonomskih brojki u posljednjih je nekoliko mjeseci pao, uz uravnoteženje ciklusa rasta. No budući da su kompanije u potrazi za rastom kako bi kompenzirale općenito slaba tržišta, regija srednje i istočne Europe ponudila je 'zgodan mali klaster tržišta'; stavite li glavna tržišta srednje i istočne Europe zajedno, dobijete značajnu populaciju te niz različitih vrsta tržišta i potrošačkih segmenata na koje se možete proširiti. Govoreći općenito, te se dobre vijesti nisu na isti način odrazile i na jugoistočnu Europu, osim u Rumunjskoj. No čak i u toj regiji sada možemo vidjeti zadovoljavajuće početne rezultate i 'džepove' poslovnog rasta.“

KLJUČNI REZULTATI:

• Hrvatska će napredovati zahvaljujući boljoj dostupnosti kredita kompanijama i potrošačima te sve boljim trendovima u turizmu, kao i blagom poboljšanju nakon ulaska u Europsku uniju i povlačenja sredstava iz EU fondova. Od 23 zemlje u CEEMEA regiji, Hrvatska bi se po pitanju očekivanog rasta tržišta u 2015. trebala naći na 13. mjestu, što je napredak od 5 mjesta u odnosu na prethodnu godinu. Negativni pokazatelji, s druge strane, odnose se na visinu poreznog opterećenja gdje se Hrvatska smjestila u sam vrh ispitanih zemalja, kao i na težinu naplate potraživanja koje je Hrvatsku svrstalo na visoko 3. mjesto.

• Prodaja u Srbiji se pokazala otporna na nedavne, ali i tekuće mjere štednje te se čini kako neće pasti ispod prilično dobre prošlogodišnje razine. Naprotiv, sa solidnog 10. mjesta, Srbija bi u 2015. trebala dodatno napredovati za dva mjesta.

• Slovenija je završila pri dnu našeg popisa od 23 zemlje (20. mjesto) jer će programi štednje nastaviti s ograničavanjem vladine potrošnje i nepovoljnim ulagačkim okruženjem.

• Češka je nešto zrelije tržište od ostalih zemalja u srednjoj i istočnoj Europi i ostvaruje rast nakon teških poslijekriznih godina. Vlada uvodi reforme i standarde izvješćivanja koji bi mogli potaknuti međunarodno i domaće poslovanje. Međutim, kompanije teško ostvaruju rast zbog cjenovne konkurentnosti i općenito složenog sustava izvješćivanja.

• Mađarska predstavlja rizik zbog proizvoljnog donošenja zakona, primjerice onih koji su specifični za pojedine sektore i tiču se uglavnom stranih kompanija. Pored toga valja spomenuti i nisku razinu transparentnosti (čak i u usporedbi s drugim zemljama srednje i istočne Europe). Sve to zajedno otežava rast međunarodnih kompanija. Pa ipak, Mađarska ima iznimno snažno tržište za zajedničke usluge i poslovne koristi od općenito povoljnih poreza.

• Poljska je najveći i najsnažniji igrač u srednjoj i istočnoj Europi, kao i treći najveći pružatelj usluga outsourcinga u svijetu, odmah nakon Kine i Indije. Vlada poduzima korake kako bi regulatorno okruženje učinila povoljnijim, kako za međunarodne kompanije, tako i za domaće malo i srednje poduzetništvo.

• Rumunjska trenutno proživljava najbrži gospodarski oporavak u srednjoj i istočnoj Europi, no mora nastaviti s ulaganjima u infrastrukturu te ostvariti veću transparentnost vlasti. Budući da ima najslabije malo i srednje poduzetništvo u odnosu na zemlje tzv. Višegradske skupine (Češka, Slovačka, Mađarska, Poljska), ali i najveći potencijal kada je riječ o kvalificiranoj radnoj snazi, posebice u IT industriji, riječ je o iznimno privlačnoj destinaciji za međunarodno poslovanje.

• Slovačka ima izrazito visoke porezne namete za kompanije koje posluju unutar zemlje, puno više od nameta u drugim zemljama koje pokreće malo i srednje poduzetništvo. Činjenica da se reforme ne kreću željenom brzinom te da Slovačka ima najvišu stopu poreza na trgovačka društva od svih zemalja u srednjoj Europi svakako predstavljaju izazov za daljnji rast.

• Bugarska bi se ove godine mogla uspeti na ljestvici zahvaljujući pozitivnom razvoju na području ulaganja, industrijske proizvodnje te povećanjem potrošnje i većih realnih plaća, koji proizlaze iz iznimno niskih razina inflacije (blizu nuli ili deflaciji).