Na azijskim se burzama u ponedjeljak trguje oprezno jer ulagači ne žele riskirati prije nego što bude jasnije što američki Fed kani učiniti s kamatama, dok je dolar prema euru blago oslabio nakon što je njegov tečaj dosegnuo novu najvišu razinu u 12 godina.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu 0,1 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji, Hong Kongu, Singapuru i Šangaju porasle između 0,4 i 1,8 posto.

U Australiji su blago pale, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio gotovo nepromijenjen u odnosu na zatvaranje u petak.

Mirno trgovanje posljedica je nevoljkosti ulagača da mijenjaju pozicije uoči dvodnevne sjednice čelnika Feda, koja počinje u utorak, a nakon koje bi moglo biti jasnije što kane učiniti s ključnim kamatnim stopama.

Izostavi li Fed iz svog priopćenja u srijedu frazu da će biti 'strpljiv' po pitanju kamata, to znači, kažu analitičari, da će cijenu novca povećati već u lipnju. Bilo bi to prvo povećanje kamata Feda od 2006. godine i vjerojatno bi izazvalo daljnji pad cijena dionica na Wall Streetu, koje klize već tri tjedna zaredom.

Zbog toga posljednjih dana dolar jača, a to loše utječe na sirovine čije se cijene izražavaju u američkoj valuti. Cijena nafte pod pritiskom je, također, zbog poruke Međunarodne agencije za energiju kako se neravnoteža između ponude i potražnje i dalje povećava.

Na američkom je tržištu cijena barela jutros pala 1,1 posto, na 44,35 dolara, dok je na londonskom tržištu barel pojeftinio 0,9 posto, na 54,15 dolara.

Jaki dolar loše utječe i na američke kompanije koje posluju u inozemstvu jer na taj način njihovi proizvodi postaju skuplji, pa bi im mogli pasti prihodi i zarade. Zbog toga su u petak cijene dionica na Wall Streetu oštro pale.

Budućnost uz AI

Kako AI mijenja tržište rada i hoće li AI vještine biti novi kriterij u zapošljavanju?

Održivo upravljanje kulturnim prostorom

Nova inovacija na tvrđavama: Šibenik predvodi digitalnu renesansu baštine

Azijska tržišta, s druge strane, podržava labava monetarna politika središnjih banaka u regiji – od Južne Koreje i Kine, do Japana, Australije, Indonezije i Indije – koje nastoje potaknuti rast gospodarstva i suzbiti rizike od deflacije zbog pada cijena nafte.

A na valutnim tržištima odnos dolara i eura prilično oscilira. Jutros je tečaj eura zaronio na samo 1,0457 dolara, novu najnižu razinu od siječnja 2003. godine, da bi potom porastao na 1,0528 dolara.

Od polovice prošle godine euro je prema dolaru oslabio oko 25 posto jer Europska središnja banka ublažava monetarnu politiku, dok američki Fed postupno ukida dugogodišnje poticaje gospodarstvu.

U odnosu na japansku valutu, cijena dolara stabilno se kreće na razinama od petka, oko 121,45 jena, što znači da nije daleko od 122,04 jena, najviše razine u gotovo osam godina.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, jutros je skliznuo na 99,93 boda, nakon što se u petak, po prvi puta od travnja 2003. godine, probio iznad razine od 100 bodova.