Koji su ključni nedostaci domaće turističke ponude? Kako transformirati nekonkurentni dio turističke ponude privatnih iznajmljivača? Koji je profil turističkog radnika budućnosti? Koje su ključne kompetencije koje radnik u turizmu mora imati? Koji je sektor prometa najvažniji za razvoj turizma? Kako usuglasiti financijsku održivost i velike amplitude u korištenju prometnih kapaciteta? Kako upravljati turističkim doživljajem? Koje
mogućnosti turizmu danas nude inovativne tehnologije?

Ova pitanja samo su neka od onih čiji će odgovori definirati budućnost hrvatskog turizma, ali i o kojima će se raspravljati na Hrvatskom turističkom kongresu – najvećem okupljanju poslovnih lidera iz turističkog sektora i povezanih djelatnosti u Hrvatskoj ove godine. Konferencija će se održati 28. travnja 2015., u Maloj dvorani KD Vatroslav Lisinski u Zagrebu.

Na Hrvatskom turističkom kongresu među ostalima govorit će  Darko Lorencin, ministar  turizma, Tomislav Varga, predsjednik Uprave Atlasa, Davor Lukšić, predsjednik Uprave Lukšić Grupe, Klaus Dieter Martin, direktor European Coastal Airlinesa i mnogi drugi, a najavljen je i dolazak posebne gošće konferencije – Francesce Tudini, voditeljice Odjela za turizam Glavne uprave za poduzetništvo i industriju Europske komisije.

Cilj diskusije na tako visokoj razini trebale bi biti konkretne preporuke tvorcima javnih politika u više segmenata koji definiraju dugoročnu konkurentnost hrvatske turističke industrije. Naime, turizam je već dugo jedna od strateških grana hrvatske ekonomije, čija važnost iz godine u godinu raste. Dijelom je to posljedica negativnih kretanja u ostalim segmentima ekonomije, ali i činjenice da je taj sektor bio među prvim dijelovima hrvatskog gospodarstva koji su se otvorili prema slobodnom kretanju kapitala i know-howa s globalnog tržišta.

Kombinacija tih dvaju faktora razlog je zašto je utjecaja turizma na cjelokupnu ekonomiju u Hrvatskoj, mjeren putem ostvarene bruto vrijednosti, drugi najveći u Europi, poslije Cipra. Uz to, turizam je u Hrvatskoj i glavni supstitut za klasični robni izvoz, faktor koji znatno ublažuje posljedice iznimno loše vanjskotrgovinske bilance, glavni kanal za privlačenje izravnih stranih investicija, te radno najintenzivniji sektor u većem dijelu primorske Hrvatske.

Utoliko, jasno je da će bilo kakav model dugoročnog održivog gospodarskog rasta u Hrvatskoj podrazumijevati jaku kontribuciju turističkih djelatnosti, ali i modele sinergije tog sektora s ostalim segmentima ekonomije, poput prehrambene industrije, zdravstvenih i srodnih usluga, te prometno-infrastrukturnog kompleksa.

Ipak, da bi to bilo postignuto, domaćoj turističkoj industriji predstoji značajan napredak. Usprkos golemim koracima naprijed koji su postignuti tijekom proteklih desetak godina, stoji činjenica da Hrvatska i dalje nije
dostigla razine broja turista u rekordnim sezonama sredinom 80-tih godina prošlog stoljeća.

Cijeli niz značajnih turističkih kapaciteta i dalje je neiskorišten ili u neprihvatljivom stanju, trajanja turističke sezone i dalje je koncentrirano u relativno kratkom vremenskom periodu ljetnih mjeseci, a razvoj turističke
infrastrukture na mnogim mjestima nije bio praćen adekvatnim razvojem ljudskih potencijala i popratnih usluga koji bi hrvatski turizam iz nekadašnjeg koncepta 'prodaje kapaciteta noćenja' transferirali u moderni oblik industrije gostoprimstva sa svim granama, oblicima i turističkim proizvodima koje takav model može ponuditi.

VIDEO-INTERVJU

Od troška do konkurentske prednosti: Novo doba upravljanja energijom

Plavo gospodarstvo

‘Hrvatska zbog Jadrana postaje važna ulazna točka između srednje i istočne Europe te Mediterana’

Prvi korak k ostvarenju tog cilja trebalo bi biti promoviranje najboljih praksi, projekata i mjera provedenih u domaćem turističkom sektoru, koji bi mogli poslužiti kao osnova za uspostavu i vrednovanje izvrsnosti.

O tome kakav bi hrvatski turizam trebao biti, utoliko, bit će potrebno povesti široku javnu raspravu, koja će uključivati predstavnike realnog sektora, znanstvene zajednice, ali i svih razina lokalne i državne vlasti.
Hrvatski turistički kongres je upravo je korak k tome otvaranju takve rasprave, kroz diskusije vodećih hrvatskih poslovnih lidera iz sektora turizma, ali i predavanja uglednih stranih i domaćih predavača, a cilj konferencije jest i da posluži kao mjesto okupljanja i savjetovanja svih bitnih dionika u ovom sektoru – predstavnika turističkih poduzeća i nadležnih državnih institucija, čelnika lokalne samouprave, turoperatora,
strukovnih udruženja i članova znanstvene zajednice. Ako radite u turizmu ili nekoj od povezanih djelatnosti, to je diskusija koja bi mogla definirati važne aspekte vaše poslovne budućnosti. Možete li si priuštiti da
u njoj ne sudjelujete? Saznajte više!