Hrvatski turistički kongres 2015.

PCZ Konferencije Hrvatski turistički kongres 2015.
Više informacija

Lokacija

Mala dvorana KD Vatroslav Lisinski, Zagreb

Program

 

Program i detalje o sudionicima u pdf formati preuzmite ovdje.

 

Kontakt

Za dodatne informacije obratite se na telefone 01 6326 000 i 6326 021 i  na
e-mail pretplata@poslovni.hr.

Hrvatski turistički kongres 2015. pixsell

28. travanj 2015., Mala dvorana KD Vatroslav Lisinski, Zagreb

Hrvatski turistički kongres je stručna konferencijska manifestacija tematski posvećena turističkoj industriji i srodnim djelatnostima. 

Cilj konferencije jest da kroz diskusije vodećih hrvatskih poslovnih lidera iz sektora turizma, ali i predavanja uglednih stranih i domaćih predavača, posluži kao mjesto okupljanja i savjetovanja svih bitnih dionika u ovom sektoru – predstavnika turističkih poduzeća i nadležnih državnih institucija, čelnika lokalne samuprave, turoperatora, strukovnih udruženja i članova znanstvene zajednice.

Turizam je jedna od strateških grana hrvatske ekonomije, čija važnost iz godine u godinu raste. Dijelom je to posljedica negativnih kretanja u ostalim segmentima ekonomije, ali i činjenice da je taj sektor bio među prvim dijelovima hrvatskog gospodarstva koji su se otvorili prema slobodnom kretanju kapitala i know-howa s globalnog tržišta.

Kombinacija tih dvaju faktora razlog je zašto je utjecaja turizma na cjelokupnu ekonomiju u Hrvatskoj, mjeren putem ostvarene bruto vrijednosti, drugi najveći u Europi, poslije Cipra. 

Uz to, turizam je u Hrvatskoj i glavni substitut za klasični robni izvoz, faktor koji znatno ublažuje posljedice iznimno loše vanjskotrgovinske bilance, glavni kanal za privlačenje izravnih stranih investicija, te radno najintenzivniji sektor u većem dijelu primorske Hrvatske.

Utoliko, jasno je da će bilo kakav model dugoročnog održivog gospodarskog rasta u Hrvatskoj podrazumijevati jaku kontribuciju turističkih djelatnosti, ali i modele sinergije tog sektora s ostalim segmentima ekonomije, poput prehrambene industrije, zdravstvenih i srodnih usluga, te prometno-infrastrukturnog kompleksa.

Ipak, da bi to bilo postignuto, domaćoj turističkoj industriji predstoji značajan napredak. Usprkos golemim koracima naprijed koji su postignuti tijekom proteklih desetak godina, stoji činjenica da Hrvatska i dalje nije dostigla razine broja turista u rekordnim sezonama sredinom 80-tih godina prošlog stoljeća.

Cijeli niz značajnih turističkih kapaciteta i dalje je neiskorišten ili u neprihvatljivom stanju, trajanja turističke sezone i dalje je koncentrirano u relativno kratkom vremenskom periodu ljetnih mjeseci, a razvoj turističke infrastrukture na mnogim mjestima nije bio praćen adekvatnim razvojem ljudskih potencijala i popratnih usluga koji bi hrvatski turizam iz nekadašnjeg koncepta 'prodaje kapaciteta noćenja' transferirali u moderni oblik industrije gostoprimstva sa svim granama, oblicima i turističkim proizvodima koje takav model može ponuditi.

Prvi korak k ostvarenju tog cilja trebalo bi biti promoviranje najboljih praksi, projekata i mjera provedenih u domaćem turističkom sektoru, koji bi mogli poslužiti kao osnova za uspostavu i vrednovanje izvrsnosti