Na azijskim su burzama u četvrtak cijene dionica porasle, zahvaljujući neočekivanom smanjenju kamata u Južnoj Koreji, dok je tečaju eura, po prvi puta nakon 12 godina, zaronio ispod razine od 1,05 dolara.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu 1,1 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji, Hong Kongu, Australiji i Šangaju porasle između 0,2 i 1,8 posto.

U Singapuru su blago pale, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio u plusu 0,3 posto, odmaknuvši se od najniže razine u posljednjih sedam tjedana.

Južnokorejska središnja banka neočekivano je jutros smanjila ključnu kamatnu stopu za 0,25 postotnih bodova, na rekordno niskih 1,75 posto.

Tako se pridružila ostalim zemljama u regiji koje su posljednjih tjedana olabavile monetarnu politiku, zahvaljujući niskoj inflaciji, kako bi potaknule rast gospodarstva.

Tajlandske monetarne vlasti smanjile su kamate u srijedu, dok je Indija to učinila već dva puta od početka godine. Monetarnu politiku nedavno su olabavili i Singapur, Australiji, Indonezija te Kina, u kojoj se očekuju dodatni poticaji idućih mjeseci.

"Ti su potezi posljedica slabosti gospodarskog rasta i deflacijskih pritisaka", kaže Ronald Man, ekonomist u banci HSBC.

S druge strane, u SAD-u se u lipnju očekuje zaoštravanje monetarne politike. To je jučer izazvalo pad cijena dionica na Wall Streetu za 0,2 posto, nakon što su dan prije S&P 500 i Dow Jones indeks potonuli više od 1,6 posto.

Budućnost uz AI

Kako AI mijenja tržište rada i hoće li AI vještine biti novi kriterij u zapošljavanju?

Održivo upravljanje kulturnim prostorom

Nova inovacija na tvrđavama: Šibenik predvodi digitalnu renesansu baštine

Američki se ulagači, naime, plaše da gospodarstvo još nije dovoljno snažno da bi izdržalo čak ni marginalno povećanje cijene kreditiranja.

No, na europskim burzama cijene dionica snažno rastu, jer je Europska središnja banka (ECB) počela kupovati državne obveznice, što bi trebalo potaknuti rast gospodarstva i suzbiti deflacijske rizike.

Međutim, zbog toga je na valutnim tržištima euro u posljednjih pet dana prema dolaru potonuo 4,8 posto, što nije zabilježeno ni u vrijeme dužničke krize u eurozoni od 2011. do 2012. godine.

Kako se uskoro očekuje povećanje kamata Feda, očekuje se i rast prinosa u SAD-u, što bi moglo privući kapital fondova s tržišta u razvoju.

Dosad su te zemlje imale koristi od labave monetarne politike u SAD-u, jer su na tim tržištima ulagači tražili veće prinose. No, sada se situacija mijenja, pa je zbog povlačenja sredstava iz zemlje od početka mjeseca tečaj brazilskog reala pao prema dolaru gotovo dvostruko više nego euro, dok su turska lira i južnoafrički rand oslabili oko 4 posto.

"Mora se imati u vidu opasnost od daljnjeg pada tržišta u razvoju. Neke od tih zemalja imaju velike proračunske deficite, a pad njihovih valuta loše bi utjecao na tamošnja tržišta kapitala", kaže Makoto Noji, strateg u tvrtki SMBC Nikko.

A na valutnim je tržištima tečaj eura jutros u jednom trenutku zaronio ispod razine od 1,05 dolara, po prvi puta nakon 12 godina. Kasnije se vratio na 1,0515 dolara, no i dalje je daleko od 1,0695 dolara, koliko je iznosio jučer u ovo doba.

U odnosu na japansku valutu, cijena dolara stabilno se kreće na jučerašnjim razinama od oko 121,30 jena.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, jutros se kreće oko 99,80 bodova, nedaleko najviše razine u 12 godina od 99,98 bodova, dosegnute jučer navečer.