Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko poručio je u ponedjeljak kako gospodarski program HDZ-a postaje jedina alternativa krizi i depresiji i jedina platforma za suradnju s Europskom komisijom na stabilizaciji hrvatske ekonomije, ali i domaćim i međunarodnim privatnim sektorom.

Karamarko je to kazao na konferenciji Hrvatska i EU – Razvojna politika 2015.-2020., koju je nazvao, važnom stanicom na putu prema izradi cjelovitog programa ekonomskog oporavka i rasta na kojem HDZ rad sa stručnjacima njemačkog IFO instituta.

Program će, kazao je, pružiti odgovore i naznačiti instrumente i politike kako da Hrvatska pomogne poduzetnicima u svim djelatnostima, a bit će oslonjen na ključne europske razvojne ciljeve do 2020.

"Pametni i održivi rast, te reindustrijalizacija, nova radna mjesta bazirana na znanju i inovacijama", kazao je Karamarko govoreći o osnovnim okvirima HDZ-ovog gospodarskog programa koji je u izradi.

Veća će pozornost, kaže, biti usmjerena na do danas neiskorištene potencijale: geostrateški položaj Hrvatske kao novih vrata EU, upravljanje vodama, zaštita od poplava te istovremeno potpora novoj i vrijednijoj poljoprivrednoj proizvodnji. Velika pozornost, rekao je, bit će posvećena i energetici.

"Jasno je da ne mogu postojati samo ciljevi i želje te će u programu biti jasno naznačeni instrumenti i politike za ostvarenje svega toga", obećao je.

Program, ističe, pozicionira fiskalnu politiku kao stabilnu i poticajnu, a poreznu upravu kao službu koja naplaćuje poreze, ali u prvom redu savjetuje porezne obveznike kako da se snađu u šumi propisa.

Program HDZ-a pretpostavlja aktivnu ulogu središnje banke. "Zakon o HNB-u predviđa obavezu aktivne potpore gospodarskoj politici jer nije se dovoljno baviti samo posljedicama već i sprječavati uzroke nastajanja", poručio je Karamarko.

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Naš program s jedne strane ima kratkoročne ciljeve, a to znači da je nužno hitno smanjiti kaos i nered u gospodarstvu i društvu u cjelini koji se očituje u stalnim zakonskim izmjenama, rekao je Karamarko.

Hrvatska mora razvijati i unaprijediti tržišno gospodarstvo, ali i skrbiti o socijalno ugroženim te im osigurati pomoć kad im to zatreba, rekao je.

Predsjednik HDZ-a upozorio je i na demografske probleme s kojima se Hrvatska suočava. "Hrvatska treba nova radna mjesta za što trebamo ostvariti stope rasta iznad četiri posto, a za to su potrebne korjenite reforme i to je naš nacionalni prioritet", rekao je Karamarko pozivajući na nacionalni konsenzus poslodavce, sindikate i sve sastavnice vlasti.

"Konferencija je prilika da se u okviru panela i diskusija ostvari dodatna provjera osnovnih teza programa na kojem radimo i koji će ponuditi rješenja ali i načine ostvarenja kako bi Hrvatska prestala biti zemlja slučaj", rekao je Karamarko na otvorenju skupa koji organizira Zaklada hrvatskog državnog zavjeta, Europska komisija i Zaklada Konrad Adenauer.

Hrvatska, kazao je Karamarko, ima previše potencijala i ljudskih ali i prirodnih da bi bili na samom gospodarskom dnu EU-a.

"No na žalost objava EK rečena prošlog četvrtka u Bruxellesu tu bolnu istinu potvrđuje jer konstatiraju da makroekonomska neuravnoteženost prisutna u Hrvatskoj zahtijeva odlučnu akciju ali i specifičan monitoring", rekao je Karamarko dodajući kako već u svibnju ove godine Komisija ocjenjuje provodi li se uspješno nacionalni program reformi ili ne.

Ako ne, ističe Karamarko, Hrvatska ulazi u režim pojačane kontrole koji bi se u toj formi po prvi puta primijenila na jednu članicu.

Predsjednica Grabar-Kitarović: Kvalitetnim mjerama vratiti nadu građanima i povjerenje ulagačima

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović poručila je kako se kvalitetnim mjerama može vratiti nada i optimizam građana ali i povjerenje inozemnih ulagača.

"Ne smijemo zatvarati oči pred istinom jer ignoriranje problema neće učiniti da sami od sebe nestanu. Sazrelo je vrijeme za postizanje konsenzusa oko temeljnih pitanja gospodarskog razvitka kao što je to bio slučaj prilikom ulaska Hrvatske u NATO i EU, jer Hrvatska nije nikad bila u dubljoj krizi, osiromašena i gospodarski okljaštrena", rekla je predsjednica Republike.

Upozorila je i na, kako je rekla, dramatičan egzodus mladih i obrazovanih ljudi te izrazito negativne demografske trendove koji, ističe, traže hitne i osmišljenje mjere.

"Upravo zato predložila sam sazivanje zajedničke sjednice Vlade kako bismo na taj način pokazali zajedništvo na pitanjima koja ne trpe podjele i očekujem pozitivan odgovor predsjednika Vlade", ponovila je Grabar-Kitarović.

Nema razloga, kaže, da Hrvatska ne bude najbrže rastuće gospodarstvo u ovom dijelu Europe.

Glavno usmjerenje, kazala je, bit će joj potpora svima koji nude prijedloge, rješenja za izlazak Hrvatske iz gospodarske depresije i recesije.

Upozorila je i na potrebu postizanja nacionalnog sporazuma oko odgovora na temeljna pitanja gospodarskog oporavka kao ključne točke novog hrvatskog zajedništva.

"Nacionalni sporazum o gospodarskom oporavku mogao bi obuhvatiti reformu javne uprave, poreznog, mirovinskog i zdravstvenog sustava te odlučno uklanjanje prepreka poduzetništvu i ulaganjima, modernizaciju obrazovnog sustava, daljnje unaprjeđivanje učinkovitosti pravosudnog sustava kao i pitanje energetske sigurnosti i neovisnosti", rekla je Grabar-Kitarović.

"Osobno ću biti uključena u sve aktivnosti koje otvaraju mogućnosti našim izvoznicima", obećala je dodajući kako se veseli čuti poglede koji će biti iznešeni na skupu.

Samo nadmetanje idejama i inovacijama može Hrvatskoj donijeti boljitak.

Uspjeh konferenciji zaželio je i ravnatelj Zaklade hrvatskog državnog zavjeta Srećko Prusina, voditelj Ureda Zaklade Konrad Adenauer u Hrvatskoj Michael Lange te voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Branko Baričević.

Nakon uvodnog izlaganja predsjednika muenchenskog IFO instituta Hansa Wernera Sinna o utjecaju eura na konkurentnost zemalja u sustavu EU slijedi rad kroz više panela i diskusija: Fiskalna i monetarna politika – alati gospodarskih promjena, Nova industrijska politika te Energetski potencijali Hrvatske u EU s naglaskom na energetici kao osnovi daljeg razvoja.