Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Apel za ovršni spas OPG-ova, zaštićene račune i poticaje za sjetvu

Autor: Suzana Varošanec
19. veljača 2015. u 13:52
Podijeli članak —
Antun Laslo. Photo: Davor Javorovic/PIXSELL

Udruga Obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske “Život” zatražila je hitne izmjene Ovršnog zakona.

 Udruga Obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske "Život" na čelu s predsjednikom Antunom Laslom zatražila je hitne izmjene Ovršnog zakona kako bi se omogućilo otvaranje zaštićenih računa nositeljima OPG-ova te izuzimanje poljoprivrednih potpora iz režima prisilne naplate. U konkretnom slučaju riječ je o pozivu za spas domaće poljoprivredne proizvodnje.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Inicijativa za izjednačavanjem položaja nositelja OPG-a u pogledu otvaranja zaštićenog računa po položaju i pravima sa ostalim blokiranim građanima, valja reći, uživa snažnu potporu Udruge "Blokirani", čiji se prijedlog za ocjenu ustavnosti Ovršnog zakona već duže nalazi na Ustavnom sudu RH. Svoju novu, pak, akciju Laslo tempira uz upravo započetu isplatu potpora dohotku u poljoprivredi, odnosno novčanih naknada za već obavljenu poljoprivrednu proizvodnju. On upozorava da je veliki broj blokiranih OPG-ova čiji nositelji s jedne strane nemaju mogućnost otvaranja zaštićenih računa, te da s druge strane novac od potpora neće završiti za poticanje proizvodnje u poljoprivredi, nego će se s jednog državnog računa sliti na drugi državni račun ili račune banaka i njihovih inozemnih vlasnika, dakle vjerovnika. Na taj način će u poticanju domaće poljoprivrede završiti premalo, kaže, da bi se zaustavio trend uvoza hrane. 

 Udruga Obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske "Život" na čelu s predsjednikom Antunom Laslom zatražila je hitne izmjene Ovršnog zakona kako bi se omogućilo otvaranje zaštićenih računa nositeljima OPG-ova te izuzimanje poljoprivrednih potpora iz režima prisilne naplate. U konkretnom slučaju riječ je o pozivu za spas domaće poljoprivredne proizvodnje.

Inicijativa za izjednačavanjem položaja nositelja OPG-a u pogledu otvaranja zaštićenog računa po položaju i pravima sa ostalim blokiranim građanima, valja reći, uživa snažnu potporu Udruge "Blokirani", čiji se prijedlog za ocjenu ustavnosti Ovršnog zakona već duže nalazi na Ustavnom sudu RH. Svoju novu, pak, akciju Laslo tempira uz upravo započetu isplatu potpora dohotku u poljoprivredi, odnosno novčanih naknada za već obavljenu poljoprivrednu proizvodnju. On upozorava da je veliki broj blokiranih OPG-ova čiji nositelji s jedne strane nemaju mogućnost otvaranja zaštićenih računa, te da s druge strane novac od potpora neće završiti za poticanje proizvodnje u poljoprivredi, nego će se s jednog državnog računa sliti na drugi državni račun ili račune banaka i njihovih inozemnih vlasnika, dakle vjerovnika. Na taj način će u poticanju domaće poljoprivrede završiti premalo, kaže, da bi se zaustavio trend uvoza hrane. 

OPG-ovima koji jesu proizvođači, ali su ujedno i fizičke osobe i potrošači, po njegovu mišljenju treba ovršnim pravilima omogućiti da to budu i kad je u pitanju mogućnost otvaranja zaštićenih računa. Riječ je inače o računu kod banaka koji otvaraju blokirani građani gdje je pod zakonskim pretpostavkama određeni iznos primanja (plaće i mirovine) zaštićen od provedbe ovrhe na novčanim sredstvima. 

"Podsjećamo na činjenicu da je OPG čvrsto vezan uz vlasnika poljoprivrednog imanja, što se dokazuje i zajedničkim OIB-om. OPG, dakle, nije drugi pravni subjekt s drugim OIB-om. Međutim, kada nositelje Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva treba tretirati kao i sve druge fizičke osobe, odnosno potrošače u Republici Hrvatskoj, tada se ova sasvim jasna činjenica zaobilazi i vlasnicima računa OPG-ova se ne dopušta mogućnost da kao i svi drugi potrošači mogu otvoriti zaštićeni račun", navodi on. 

Iz ove udruge nadalje iznose procjene da OPG-ovima prijeti još veći broj novih blokada, što bi u konačnici za posljedicu imalo daljnji pad domaće poljoprivredne proizvodnje, odnosno povećanje uvoza hrane. Iz tog razloga ovaj zahtjev i prati inicijativa da se poticaji u cijelosti izuzmu od mogućnosti ovrhe, a to se obrazlaže time što oni nisu prihod, nego potpora za stratešku djelatnost od interesa za državu. 

"Hrvatska je za deset mjeseci prošle godine ostvarila negativan saldo između uvoza i izvoza hrane u iznosu od 1,2 milijarde dolara. Procjene su da je taj iznos do kraja godine dosegao 1,4 milijarde, što je 2 % BDP-a. Kad se uzme u obzir učinak smanjenog rasta na potražnju u cijelom gospodarstvu ispada da je gubitak potencijalnog rasta dvostruko veći, odnosno barem 4 posto BDP-a", poručuje Laslo zaključujući da će više od pola potpora otići izravno u ovrhe kroz blokade zbog čega će se proljetna sjetva odvijati isključivo na dug, što će dovesti do novih ovrha i blokada. 

Autor: Suzana Varošanec
19. veljača 2015. u 13:52
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close