Punim pogotkom ocijenio je u Moskvi ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak održavanje Rusko-hrvatskog gospodarskog foruma, na kojemu je sudjelovalo 250 ruskih i 100 hrvatskih gospodarstvenika, a u okviru kojih su potpisani i vrlo konkretni poslovni ugovori.

Igor Šustić, direktor tvrtka Kedobet, koja djeluje u proizvodnji kemijskih dodataka u građevinskoj, naftnoj, prehrambenoj, tekstilnoj, kožnoj i papirnoj industriji, potpisao je sporazum o zajedničkom ulaganju za izgradnju tvornice za proizvodnju aditiva. Godišnja vrijednost proizvodnje buduće tvornice procijenjena je na 10 milijuna eura. U jednakoj vrijednosti, od 10 miliuna eura, uspjela je sporazumom o suradnji i izvozu svojih proizvoda osigurati i zagrebačka pekarska industrija Mlinar, dok je bračka Sardina ugovorila da samo u ovoj godini plasira u Rusiju svoje riblje prozvode u vrijednosti od 2 milijuna eura. Hladnik Zvonko, generalni direktor zagrebačke Mille potpisao je ugovor kojim očekuje povećanje izvoza kozmetičkih proizvoda u Rusiju u vrijednosti iznad 10 milijuna eura. S ugovorenim poslom vratit će se u Hrvatsku i samoborska Klima oprema koja je u Moskvi dogovorila suradnju s Kub Design-om o sudjelovanju u realizaciji projekta izgradnje trgovačko-poslovnog centra u Krasnogorsku.

"Susreti ruskih i hrvatskih gospodarstvenika prošli su izvrsno i smatram da je ovo izvrsna podloga za razvoj gospodarskih odnosa u oba smjera", izajvio je za Poslovni dnevnik Nikolaj Ivčikov, direktor hrvatske podružnice ruske naftne kompanije Lukoil, koji je u okviru Foruma imao i prezentaciju svojih iskustava poslovanja u Hrvatskoj. "Lukoil je jedna od ruskih kompanija koja već godinama uspješno posluje u Hrvatskoj, investira, razvija poslovanje i zapošljava. Naše iskusutvo najbolja je pozivnica drugim ruskim tvrtkama, a to smo i s ponosom prezentirali na Forumu u Moskvi, s posebnim naglaskom na činjenicu da u posljednje vrijeme vidimo osjetne promjene u poslovnoj klimi.

S druge strane, s obzirom na okolnosti, uvjerene sam kako je ovo pravi trenutak za jači izlazak hrvatskih kompanija na rusko tržište. Odgovorno tvrdim kako s naše strane postoji iznimno dobra volja, a to i dokazuje velik broj ruskih kompanija koje su došle na ovaj skup. To je biznis i biznis treba napredovati kroz gradnju dugoročnih odnosa i obostranu korist. Politiku treba ostavit da se njome bave političari. Mi kao jedna od vodećih ruskih, pa i svjetskih energetskih kompanija, učinit ćemo sve da i dalje gradimo dobre gospodarske odnose Hrvatske i Rusije", rekao je Ivčikov. I ministar Vrdoljak ponovio je kako djelomične sankcije nisu prepreka ni za većinu europskih zemalja i tvrtki da održavaju odnose sa snažnim ruskim tržištem, te da je stoga logično da i hrvatski gospodarstvenici traže svoje prilike i suradnju kao što se događalo i prije nego su uvedene sankcije.

"Poštivajući sankcije i naše članstvo u EU i NATO-u pokušat ćemo ne samo očuvati naše odnose, nego ih i unaprijediti u svim segmentima koji nisu obuhvaćeni sankcijama. To je i bila svrha foruma. A ovo je i pravi trenutak što potvrđuje da su i ruski i hrvatski gospodarstvenici dobro reagirali na ovu inicijativu", poručio je Vrdoljak. Luka Burilović, predsjednik HGK, koja je operativno vodila organizaciju skupa, napominje kako je rusko tržište za hrvatskog gospodarstvo poznat teren. Polovica nazočnih hrvtskih tvrtki, kaže, već posluje u Rusiji, dok ih je 50-ak ovom inicijativom po prvi puta kročila u potragu za novim poslovima u Rusiji. Jedan od tih je i proizvođač opreme za dječja igrališta Redox, čiji direktor Vjekoslav Lovrić na Forumu pokušava upoznati kako funkcionira rusko tržište i uspostaviti kontakte iz kojih eventualno mogu uslijediti i konkretniji razgovori o poslovima.

No, prvo što uočava su problemi u tečajnoj razlici koju je teško prebroditi i uz koje naše tvrtke u ovom trenutku teško mogu konkurirati. Ipak, dodaje, ne treba odustajati i treba tražiti priliku za poslove. On, kao i niz drugih gospodarstvenika ističe važnost institucionalne potpore koju su ovaj puta dobili, a što godinama nije bila praksa. Veliko zanimanje za razgovore s hrvatskim tvrtkama ne čudi predsjednika Trgovinske komore Rusije Sergeja Nikolajeviča Katirina. "Naši su poslovni ljudu uvijek znali brzo naći zajednički jezik", kaže, a prostor za suradnju preporuča i u ruskim regijama u unutrašnjosti, čija tržišta nisu prezasićena kao u velikim gradovima. Među najbrojnijim i najaktivnijim u Moskvi bili su građevinci. Sergej Seliščev iz tvrtke Irso naglašava kako se hrvatske građevinare još uvijek pamti po iskustvu iz starih vremena SSSR-a, kada su slovili kao odlični stručnjaci. Potencijala za poslovne veze u Moskvi su imali i poduzetnici iz IT sektora.