Problematika korporativnog kreditiranja i dalje je bolna tema poduzetnika, ali jednako tako i banaka.

Iako novca ne manjka, a dnevni viškovi likvidnosti na tržištu premašuju pet milijardi kuna veći kreditni ciklus izostaje. Gospodarstvo bez rasta, mlaka očekivanja uz neizvjesnost političkih odluka koja prati predizbornu godini, dodatno demotiviraju tvrtke da preuzimaju nova zaduženja ili ulažu u investicije. Istodobno, ni u bankama nema žurbe plasirati kredite kad istodobno sve teže uspijevaju naplatiti one postojeće. Upravo plasmani tvrtkama stvaraju najviše glavobolje bankama: od gotovo 104,7 milijardi kuna plasiranih tvrtkama banke ne mogu naplatiti više od 32 milijarde što znači da je svaki treći kredit problematičan. Uz pravila progresivnih rezervacija koje traže izdvajanje sve više kapitala kako vrijeme odmiče, raste pritisak na rezultate i poslovne politike banaka.

(Ne)kvalitetni kolaterali
"Činjenica je da se recesijski trendovi, otežana naplata i predstečajne nagodbe odražavaju na obujam kreditiranja pravnih osoba, pa tako i nalih i srednjih klijenata. Dodatno, kod malih poduzetnika često se postavlja pitanje kvalitete planiranja te se javlja pritisak potrebe za financiranjem u kratkom roku uz pitanje osiguranja adekvatnoga kolaterala kod kreditiranja. Upravo su to najveće teškoće pri financiranju. Također, spremnost poduzetnika na preuzimanje rizika investicijskog ulaganja uslijed lošijeg tržišnog okruženja, općenito je smanjena", kažu u Raiffeisen banci te dodaju da se može reći da "intenzivno tragaju" za kvalitetnim projektima. U Splitskoj su na naš upit odgovorili da je broj odobrenih kredita poduzetnicima nešto veći u 2014. nego godinu ranije te "možemo govoriti o uzlaznom trendu koji sugerira na početak i povoljnijih trendova u gospodarstvu".Naravno, dobrih klijenata i projekata ima uvijek, a posebno ako se u podjelu rizika podmetnu još jedna leđa, poput onih Hrvatske banke za obnovu i razvoj. S obzirom na lepezu poduzetnika, grana u kojima posluju i individualnih pokazatelja poslovanja, banke u principu nemaju generalizirane uvjete za kreditiranje. 

Optimalna podrška projektima
Svaki projekt se analizira pojedinačno i u konačnici se financiranje prilagođava na način da optimalno podržava projekt, kažu u Erste banci. Interes postoji za ulaganje u obnovljive izvore energije, poput sunčanih elektrana, a energetski sektor prepoznat je kao jedan od fokus sektora za koje su formirani posebni financijski timovi. Krediti se odobravaju u dva modela; ako se radi o iznosu do 30.000 eura moguća je realizacija do sedam godina, dok ulaganja do 300.000 eura mogu biti ugovorena na rok do 14 godina uz jednogodišnji poček s tim da su instrumenti osiguranja prilagođeni visini investicije. U Zagrebačkoj banci kažu su trenutne okolnosti dovele do povećane potražnje za kreditima za likvidnost, no za obrtnike, male i srednje poduzetnike dostupna je paleta kratkoročnih i dugoročnih (ne)namjenskih kredita. Osim injekcije likvidnosti, namjene uključuju financiranje investicija, trajna obrtna sredstva, nenamjensko financiranje, kreditne programe u suradnji s razvojnom bankom, ministarstvima, lokalnim jedinicama te ostalim institucijama. 

Dugoročni kredit bez hipoteke
"Vrste kredita se prilagođavaju potrebama, tako da uzimaju u obzir sve različitosti poduzetničkih pothvata, financijsku snagu, tempo razvoja  i tržišnu poziciju pojedinog klijenta, u različitim regijama i uvjetima. Kamatne stope ovise o namjeni kredita, ročnosti te izvoru financiranja", kažu u Zabi te napominju da se svakom klijentu pristupa individualno, ovisno o tržišnoj poziciji i prethodnom odnosu s bankom. U RBA napominju da su odnedavno za male poduzetnike uveli dugoročni kredit bez hipoteke za ulaganja u trajna obrtna sredstva ili investicije, na rok do pet godina, bez hipoteke. U pripremi je zaključenje ugovora s Europskim investicijskim fondom (EIF) za dugoročne kredite do 500.000 eura u koji se EIF uključuje jamstvom po svakom kreditu, bez novog troška za korisnika što u konačnici za poduzetnika znači nižu cijenu financiranja.