Reformist Petar Baranović i HDZ-ov Branko Bačić tražili su danas stanku u Saboru kako bi pozvali Vladu da odustane od privatizacije Jadroplova dok kriza ne prestane jer to vodi daljnjem uništavanju hrvatske trgovačke flote. Baranović je objasnio da je dobio apel pomoraca i radnika Jadroplova koji su čuli da su CERP i DUUDI krenuli u privatizaciju njihove tvrtke, što je, primjećuje, u uvjetima teške brodarske krize, "van pameti".

Podsjetio je na loše privatizacije devedesetih godina koje su uništile brojne hrvatske brodare, a za čiju je smrt odgovorna "visoka politika zbog svoje neodgovornosti". – Jadroplov je jedna u nizu svjetskih tvrtki koje se bave prijevozom tereta, i to u uvjetima krize, njene dionice danas vrijede 10 puta manje nego prije 4-5 godina. Ima 8 trgovačkih brodova najveće tonaže, 4 stara manje od tri godine, ti brodovi danas vrijede 4-5 puta manje zbog krize – objašnjava Baranović te se pita je li moguće da će hrvatska politika dopustiti da na ovaj način "ubijamo gradove zbog šnicle". Branko Bačić dodaje da ono što je bila loša privatizacija '90-ih zbog rata i agresije, danas je zbog velike krize za brodare.

– Vozarina 2008. godine dnevno za brod veličine 40-50 tisuća tona iznosila je 50 tisuća dolara, danas ona iznosi 5 tisuća dolara. Vrijednost Jadroplova 2008. godine bila je 1,6 milijardi kuna, a danas 160 mil kuna, 10 puta manje, a u vremenu krize Jadroplov povećao svoju flotu i nosivost za 30 posto. Ovo govori da sada nije vrijeme za prodaju – kaže Bačić.

Zamjera i što je Vlada promijenila uvjete natječaja od prvog, do drugog kruga natječaja.

– Vlada je u prvom krugu tražila da sjedište ostane u Splitu, da 60 posto flote ostane pod hrvatskom zastavom, da zadrži 400 radnika najmanje pet godina, da ostavi obvezu zapošljavanja mladih pomoraca. Zašto je vlada u 2. krugu odustala od tih uvjeta i smanjila vrijednost Jadroplova i vrijednost dokapitalizacije koju je novi vlasnik bio dužan uložiti – pita se Bačić kojemu je cijeli taj projekt sulud, pogotovo jer bi Split mogao ostati bez 400 radnika u pomorstvu, pa se postavlja pitanje trebaju li Splitu pomorski fakultet, škola, agenti i sve tvrtke vezane uz tu tvrtku.