Prije dvije godine, zajedno s pozamašnom grupom bivših dužnosnika i stručnjaka, upozorili smo na činjenicu da, u odsustvu nove vojne i političke strategije za euroatlantsku regiju, postoji rizik da će stabilnost oslabjeti i sigurnost se rasplinuti. Nažalost, postoje jasni znakovi da se to već događa u Europi koja je trenutno pritješnjena najozbiljnijom i najpogubnijom krizom posljednjih desetljeća. Više od 5000 ljudi ubijeno je u Ukrajini, više od 10.000 ih je ranjeno, a 1,2 milijuna ljudi bilo je primorano napustiti svoje domove. Ako ne zaustavimo ubijanje i ne riješimo rastuće raskole u Europi, naša generacija može tvrditi da je završila Hladni rat, ali ipak nije uspjela osigurati mirnu budućnost.

Učinkovitije partnerstvo 
Nikakav postupak ili struktura, bez obzira na to kako elegantno mogu biti osmišljani, ne mogu zamijeniti odvažno političko vodstvo i sporazum o zajedničkim ciljevima. Međutim, danas ne možemo izbjeći zaključak da postojeća sigurnost arhitekture euroatlantske regije nije dorasla zadatku rješavanja tekuće krize i povećanja suradnje i stabilnosti u regiji. Samo sagledajte našu trenutnu situaciju. Institucije uspostavljene u cilju pružanja podrške konstruktivne interakcije između Rusije i Zapada doživjele su ozbiljan slom i izgledaju nesposobne za suočavanje s tekućim ključnim političkim i gospodarskim pitanjima, kao i pitanjima vezanim uz sigurnost. Bliski osobni odnosi između vođa i jasna, pravovremena komunikacija – neophodna za upravljanje krizom – izostaju već godinama i ozbiljno su ugroženi međusobnim nepovjerenjem.

Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) duboko je angažirana u Ukrajini, no nedostaje joj politički mandat u cilju započinjanja rješavanja, a kamoli razrješavanja, ključnih pitanja. Vijeće NATO- Rusija uspostavljeno u cilju stvaranja ravnopravnijeg i učinkovitijeg partnerstva, suspendirano je u trenutku kad je najpotrebnije. Sporazumi postignuti u cilju poticanja samoupouzdanja i i povećanja stabilnosti, poput Ugovora o konvencionalnim oružanim snagama u Europi i sporazuma o nuklearnim snagama srednjeg dometa također su suspendirani ili ugroženi. 

Visoki troškovi
Ne smije se dopustiti da nastojanja ustanovljavanja krivnje vezano uz to kako smo došli do točke na kojoj se trenutno nalazimo, bez obzira na to kako to bilo razumljivo, smetaju na putu razrješavanja problema koji bi mogli nametnuti visoke troškove u slučaju da ostanu neriješeni. Nedavni izvještaj Europske mreže lidera iznosi pojedinosti o tome koliko se povećao intenzitet i ozbiljnost incidenata koji uključuju ruske i zapadne oružane snage, povećavajući rizik od nesreća ili oružane eskalacije.  Izvještaj preporučuje jačanje sporazuma vezanih uz upravljanje u kriznim situacijama i razmjenu informacija vezanih uz razmještaj oružanih snaga. Ali razrješavanje tekuće krize i stvaranje nove arhitekture za euroatlantsku regionalnu sigurnost zahtijeva snažno političko vodstvo i novi način razmišljanja.  

Zadatak s kojim smo suočeni danas – osmišljavanje postupka za hvatanje u koštac s političkim i gospodarskim pitanjima, kao i pitanjima sigurnosti, koji bi podržavao konkretne korake za poboljšanje euroatlantske sigurnosti danas i u budućnosti – nije nimalo manji izazov od onog s kojim su bili suočeni osnivači Ujedinjenih naroda prije 70 godina. Prvi korak je stvaranje Grupe vodstva euroatlantske sigurnosti kojoj je povjeren mandat predsjednika, premijera i ministara vanjskih poslova. Grupa vodstva bi vodila kontinuirani dijalog na visokoj razini usredotočen na razvijanje specifičnih preporuka vezanih uz ključna pitanja u ukrajinskoj krizi i euroatlantskoj sigurnosti općenito, uključujući politička, gospodarska i sigurnosna pitanja.

Poboljšanje struktura 
Grupa vodstva bi stoga predstavljala važno javno iskazivanje vladine predanosti hvatanju u koštac s i rješavanju ključnih pitanja, te bi predstavljala očajnički potrebno sredstvo za pretvaranje njihovih odluka u djela. Njena izravna povezanost s američkim predsjednikom Barackom Obamom, ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i europskim vođama razlikovao bi ju od postojećih sporazuma. Isprva, Grupa vodstva bi mogla uključivati predstavnike iz središnje skupine država – primjerice, Francuske, Njemačke, Italije, Poljske, Rusije, Švedske, Ukrajine, Velike Britanije i SAD-a – izravno osnaženih i vezanih uz njihove predsjednike i premijere. U cilju omogućavanja opsežnog članstva i transparentnosti diljem Europe i unutar postojećih struktura, Grupa vodstva trebala bi uključivati predstavnike OESS, Europske unije, Euroazijskog gospodarskog saveza i NATO-a. Prvi prioritet Grupe vodstva bilo bi hvatanje u koštac s tekućom krizom.

Zatim bi trebala predložiti načine poboljšanja postojećih struktura – primjerice, kroz sveobuhvatnu reformu i osnaživanje OESS-a, ili stvaranjem novog foruma za euroatlantsku sigurnost.  Takvo tijelo, u slučaju podrške od strane snažnog političkog vodstva, moglo bi igrati ključnu ulogu u primjeni sporazuma koje je postigla Grupa vodstva. Stoga, pozdravljamo nedavnu inicijativu OESS-a povjeravanja mandata nad Panelom eminentnih osoba u cilju razvijanja prijedloga i predlaganja konkretnih koraka u cilju stvaranja otporne europske sigurnosne arhitekture i s nestrpljenjem očekujemo njene preporuke. Jedan način na koji bi nova Grupa vodstva mogla igrati ranu i odlučujuću ulogu je tražeći definicije principa transparentnosti i obuzdavanja koji smanjuju rizik od susreta između NATO-a i udruženih oružanih snaga i snaga Ruske federacije. Kasnije, novi Forum, osnaženi OESS, ili neko drugo tijelo, moglo bi pružiti mehanizam za primjenu u cilju omogućavanja da vojni komandni lanci diljem euroatlantskog područja usvoje ta načela, kao i postojanje pozdanih komunikacijskih kanala u slučaju ozbiljnih incidenata.

Propala država? 
Smanjivanje rizika takvih bliskih susreta među oružanim snagama samo je jedan primjer kako bi osnažena euroatlantska sigurnosna arhitektura mogla dati vrijedasn doprinos. Čak i uži izbor izazova s kojima se nije uhvatilo u koštac  – vezano uz konvencionalne snage, nuklearno naoružanje, terorizam i cyber napade – ističe urgentnost usvajanja novog pristupa.  Naposljetku, nova euroatlantska sigurnosna arhitektura mora biti osnažena za djelovanje onkraj tradicionalnih "vojnih" pitanja i za sveobuhvatniji angažman u gospodarskim, energetskim i ostalim pitanjima od vitalne važnosti. Dokle god opstaje igra mentaliteta nulte sume vezano uz gospodarsku integraciju, trgovinu i energiju, produbljivat će se nepovjerenje. Ta su pitanja ključna u rješavanju pitanja sigurnosti u Ukrajini i gospodarske krize i sprečavanja da ona postane propala država. 

Stalno obrazovanje i razvoj vještina

MBA obrazovanje na ZŠEM-u: Investicija koja mijenja karijeru i život

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

Koautor Igor Ivanov, bivši ruski ministar vanjskih poslova, predsjednik je Ruskog vijeća za međunarodne poslove, a Sam Nunn, bivši demokratski američki senator, potpredsjednik Inicijative za nuklearne prijetnje

© Project Syndicate, 2015.