Radi rastućeg problema percepcije i negativnih stavova prema oglašavanju i tržišnom komuniciranju, a posebno prema korištenju određenih etički dvojbenih poruka i sadržaja, Hrvatska udruga reklamnih agencija (HURA) je provela istraživanje na uzorku od 606 punoljetnih ispitanika putem online upitnika.

Istraživanje je pod naslovom Kako se doživljava oglašavanje proveo i publicirao sudski vještak za oglašavanje i tržišno komuniciranje Kamilo Antolović. Poseban zadatak istraživanja predstavljalo je utvrđivanje stavova prema nekim oblicima i sadržajima koji uključuju pravne i etički dvojbene sadržaje kao što su pretjerana agresivnost, zavaravajuće oglašavanje, korištenje seksualnosti i scena nasilja, zloupotreba i diskriminacija te poruke usmjerene djeci i mladima i drugi.Posebno je zanimljivo da je čak 306 ispitanika upisalo neku zamjerku ili zapažanje, uglavnom negativne komentare i ocjene na račun stvaranja prividne realnosti kod mladih, podcjenjivanje inteligencije primatelja poruke, pretjeranog podizanja cijena i učinaka proizvoda, vizure grada pokvarene billboardima, maloumnosti kreiranja poruka u komunikacijskim kampanjama, oglašavanja prema djeci, internetskih oglasa koji se ne mogu zatvoriti, neželjenih SMS poruka.

U suglasju s ranijim nalazima drugih istraživanja glede agresivnosti, preuveličavanja i neistinitosti, čak 53 posto ispitanika žali se da nema odgovarajućeg sankcioniranja oglašavanja koje narušava odredbe zakona i kodeksa. Posljedično, baš zbog takve prirode, a mimo ustaljenih mišljenja, utjecaj oglašavanja na ponašanje potrošača nije tako velik, navodi se u rezultatima istraživanja. Pokazalo se da oglasne poruke ignorira čak 50 posto ispitanika. Prema iskustvu korištenja nabrojanih sadržaja, a i učestalih zamjerki te predloženih sadržaja, uočljivo je da potrošači smatraju kako nema previše scena erotike i seksa u oglašavanju. Čak 84 posto ispitanika ocjenjuje da ima puno agresivnosti, a najviše se pretjeruje sa svojstvima proizvoda.

Prema istaknutim obilježjima oglašavanja učestale su zamjerke na gotovo sva obilježja (32 – 68 posto). Ipak, najveći postotak (62 posto) smatra da je zavaravanje i navođenje na kupnju nepotrebnih proizvoda najizrazitije i najučestalije. Uočava se kako velik postotak potrošača smeta prekidanje programa porukama, nešto više pretrpanost oglasima, a najviše ih smeta distribucija oglasnog materijala u poštanske sandučiće.Promatrajući moguće opcije regulacije i samoregulacije oglašavanja, zamjetan je vrlo mali postotak ispitanika koji su za potpunu slobodu oglašavanja. Znatno veći broj ispitanika smatra potrebnim strože zakone i sankcije. Velik broj ispitanika smatra da je samoregulacija važan pristup većoj etičnosti i ukupnoj društvenoj odgovornosti.Zamjetno je da čak 51 posto ispitanika ne zna da postoje neka strukovna udruženja. Od onih koja znaju 22 posto zna da postoji HURA, dfok je šest posto čulo za HUOJ.