Odluka Europske središnje banke (ECB) da će od ožujka ove do rujna 2016. godine kupovati državne i korporacijske obveznice zemalja Europske monetarne unije u visini 60 milijardi eura mjesečno kako bi potakla posustalo europsko gospodarstvo, uglavnom je pozitivno ocijenjena u Sloveniji koja je od 2007. godine članica eurozone.

Taj potez ECB-a je dobar za Sloveniju i najbolja je mjera kojom se ECB u ovom trenutku može suprotstaviti ponovnoj recesiji, izjavio je ekonomist Matej Lahovnik, bivši ministar gospodarstva i predsjednik nadzornog odbora Mercatora.

Renomirani ekonomist Mojmir Mrak kazao je, međutim, da od poteza ECB-a Slovenija ne treba mnogo očekivati u pogledu strukture svoje zaduženosti jer je prihvaćeno načelo po kojemu 80 posto rizika pri kupnji obveznica preuzimaju nacionalne središnje banke, te da nema mnogo mjesta za očekivanja da bi kamate na slovensko zaduživanje mogle pasti mnogo više od trenutačno niske razine, ali da se ipak radi o pozitivnoj vijesti iz Frankfurta.

Financijski analitičar Matej Šimnic tvrdi pak da bi mjera ipak mogla povećati mogućnosti jeftinijeg zaduživanja, ali da Slovenija, čije je gospodarstvo izrazito izvozno usmjereno, treba iskoristiti i učinak koji će se sada pokazati na njenu izvoznu konkurentnost prema trećim tržištima kroz očekivano smanjenje vrijednosti eura u odnosu na druge svjetske valute.

Na osnovi jučerašnje odluke ECB-a slovenska središnja banka, kao članica sustava centralnih banaka eurozone, mjesečno će moći kupiti do 294 milijuna euroobveznica.

Slovenska vlada službeno još nije komentirala odluku ECB-a, a u vodećim slovenskim medijima kao relevantno se pitanje iznosi koliko će oslobađanje velike količine dodatnog novca u sustavu eurozone doista povećati likvidnost onog dijela gospodarstva koje niti do sada nije moglo računati s potporom banaka.

Kako u komentaru u petak navodi ljubljansko "Delo", slovenske banke koje je zbog loših kredita dokapitalizirala država, sada su "pune novca", ali unatoč tome vode vrlo restriktivnu kreditnu politiku pa je pitanje hoće li i upumpavanje dodatnih eura preko ECB-a bitno pripomoći onima koji imaju teškoće s nelikvidnošću.

Osim toga, navodi vodeći slovenski list, prema nekim je ocjenama predsjednik ECB-a Mario Draghi s mjerama predugo čekao, a postavlja se i pitanje jesu li problemi eurozone doista samo u monetarnoj politici ili imaju dublje korijene pa se ne mogu riješiti samo dodatnim "tiskanjem" novih eura.

ekonomski rast

Jedan sektor ima presudan utjecaj na rast Hrvatske – i nije turizam

strateško pitanje

Banke ulažu milijarde u ovo i to nema veze s novcem koji posuđuju