Rast elektroničke trgovine i jeftinije slanje paketa izazvali su tijekom prošle godine pravu revoluciju na poštanskom tržištu u Hrvatskoj.

Tržišni regulator Hakom na svom drugom Danu tržišta, koji se u sijedu održao u Zagrebu, objavio je da je promet paketima u prošloj godini porastao sa 3,6 na 4,2 posto u ukupnom broju poštanskih usluga. Međutim, poštanske tvrtke su u 2014. godini od prenošenja paketa ostvarile gotovo trećinu ukupnog prihoda.

Rast paketa
Tržište paketa, prema Hakomu, sada vrijedi 406 milijuna kuna godišnje. Na njemu su, uz Hrvatsku poštu, CityEx, DHL i ostale klasične ponuđače te usluge ujedno i tvrtke poput Tiska u vlasništvu Agrokora. Marijan Bolarić, član Vijeća Hakoma istaknuo je da se upravo na razvoju ponude u području prijenosa paketa vidi prostor za transformaciju poštanskog tržišta koje bilježi ukupan prihoda posljednjih nekoliko godina. "Lani su paketi i e-trgovina činili tek 4,2 posto isporučenih poštanskih usluga, ali su zato tvrtkama donijeli 29 posto ukupnih prihoda", naglašava Bolarić.

Prihod od poštanskih usluga unazad pet godina smanjio se za 138 milijuna kuna. U 2010. godini bio je 1,54 milijarde kuna, godinu kasnije 1,53 milijarde kuna. U 2012. spustio se na 1,46 milijardi kuna, u 2013. na 1,43 milijardi kuna da bi se lani ukupan prihod od poštanskih usluga smanjio za 1,8 posto ili 26 milijuna kuna na 1,4 milijarde kuna. Procjena je to Hakoma na temelju pokazatelje tržišta za prva tri tromjesečja 2014. godine.

Širenje ponude
Bolarić navodi da nije porastao samo promet već i broj isporučenih paketa. Dok se ukupan broj isporučenih poštanskih usluga lani smanjio za 0,2 posto za to je vrijeme broj usluga u području paketa i e-trgovine porastao za 11 posto. Dodatno, ističe da su zabilježili rast broja usluga u međunarodnom prometu za deset posto. "U odnosu na godinu prije imamo manji pad broja poštanskih usluga ukupno, a širenje tržišta paketa i ekspres pošiljki sa ponudom raznovrsnih, visokokvalitetnih i pristupačnih usluga utječu na razvoj tržišta", navodi Bolarić. Ističe da u poštanskom sektoru radi 10.070 radnika što predstavlja 0,82 posto svih zaposlenih u Hrvatskoj.

Pošta stabilno
Hakom procjenjuje da je Hrvatska pošta u prošloj godini zadržala udio po broju isporučenih usluga. U 2013. godini isporučila je 70,7 posto svih poštanskih usluga u Hrvatskoj, a lani njih 70 posto. S takvim je udjelom u 2013. godini držala i 69,3 posto udjela u prihodima tržišta čime je ostvaren  godišnji promet od 987,9 milijuna kuna. Procjena za 2014. godinu nije objavljena. Bolarić je dodao da je Hrvatska pošta u prošloj godini zapošljavala 77 posto radnika u sektoru, a ostatak tržišta na kojem je dvadesetak igrača 23 posto radnika.

Liberalizirano tržište
Dodaje da je pozitivan pomak vidljiv i u kvaliteti na poštanskom tržištu. Pojašnjava da su u 2013. godini zatvorena 24 poštanska ureda a lani svega dva poštanska ureda. "Poštanski uredi u malim mjestima garancija su kvalitete života i zato je dobro da je ta brojka tako mala u prošloj godini, odnosno da je zaustavljen trend zatvaranja poštanskih ureda", naglašava Bolarić.

Navodi da razvoj tržišta u EU, a tako i svugdje u svijetu, primarno podrazumijeva razvoj poštanske mreže. Ona je, tumači Bolarić, koji je u svojoj karijeri bio i predsjednik Uprave Hrvatske pošte, ključna za razvoj gospodarskih aktivnosti i sveukupno funkcioniranje društva, a tek zatim za ostvarivanje razumne dobiti. Zaključuje da je hrvatsko poštansko tržište liberalizirano i jedno od pet europskih tržišta s najvišom konkurencijom, uz njemačko, nizozemsko, poljsko i švedsko. Univerzalnu uslugu nudi HP, šest tvrtki zamjenske usluge, a 21 tvrtka ostale.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“

Očekivanja

Nema potražnje za optikom 
Jedan od problema na telekom tržištu je nedostatak potražnje za optikom, objavio je Hakom. Predsjednik Hakoma Dražen Lučić ističe da će raditi na povećanju potražnje za uslugama brzog interneta i potražnjom za bržom infrastrukturom. Domagoj Jurjević, zamjenik predsjednika Hakoma kaže da u Hrvatskoj četvrtina korisnika već ima brzu pristupnu infrastrukturu, odnosno njih gotovo 450 tisuća.

Najveći potencijal
Na željezničkom tržištu postoji najveći potencijal za pomake u pozitivnom smjeru od svih područja koje nadzire Hakom istaknuo je predsjednik Hakoma Dražen Lučić. Hakom, uz željezničko, nadzire još telekom i poštansko tržište. Hakom očekuje da u 2015. na tržištu željezničkih usluga poraste prijevoz putnika i tereta te broja prijevoznika tereta, uz povećanje kvalitete pružanja usluga.