Podaci o robnoj razmjeni jedni su od onih na koje su se u Vladi u proteklih godinu dana najradije pozivali.

To je razumljivo jer jedino su se kod izvoza, barem donedavno, mogli pohvaliti dvoznamenkastim stopama rasta. S odmakom godine slabio je i utjecaj pristupanja Hrvatske Europskoj uniji u međugodišnjim usporedbama, što usporava i stope rasta, mada su kretanja robnog izvoza za Vladu i dalje jedan od pokaznih pokazatelja. Državni statističari potvrdili su da je rast vrijednosti izvoza mjeren u kunama usporio s krajem listopada na 9,1 posto, a iskazano u eurima na 8,5 posto. Prvi rezultati za 11 mjeseci, pak, upućuju na daljnje usporavanje; stopa rasta u kunama pala je na 8,7 posto, a u eurima to zacijelo znači na oko osam posto. Međutim, zbog EU-efekta i pratećih metodoloških promjena, uključujući utjecaj provoza, realniju sliku lanjskih trendova vanjskotrgovinske razmjene pružaju usporedbe izvozno-uvoznih rezultata druge polovice prošle i pretprošle godine.
 

A izvoz je od početka srpnja do kraja studenoga prošle godine bio veći za nepunih četiri posto (u kunama), dok je uvoz u isto vrijeme porastao nešto manje od tri posto. Analitičari Hrvatske gospodarske komore primjećuju kako nam je unatoč 10-mjesečnom rastu izvoza za 12 posto porastao i robni deficit s EU, i to za približno 1,5 milijardi kuna. Na kraju studenoga porast tog deficita malo je usporio; u kunama iznosi 45,3 milijarde kuna, što je za oko 1,2 milijarde više nego lani. Kako je u robnoj razmjeni s ostalim zemljama istodobno zabilježen pad uvoza, deficit s njima smanjen je za nešto više od dvije milijarde pa je ukupni saldo robne razmjene u 11 mjeseci 2014. bio nešto manje negativan nego godinu prije. Promatrano prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, samo pet branša bilježi suficit robne razmjene, a najveći se odnosi na dvije drvoprerađivačke, čemu pridonose domaće sirovine odnosno manja uvozna ovisnost proizvodnje. Vrijednost izvoza proizvoda od drva, bez namještaja, u prvih deset mjeseci dosegnula je 3,27 milijardi kuna, a tih je proizvoda uvezeno za 1,3 milijarde.

Doda li se tome gotovo dvije milijarde kuna izvezenog namještaja, kojega je uvezeno u vrijednosti 1,41 milijardu, proizlazi da suficit hrvatskih drvoprerađivača premašuje 2,5 milijardi kuna. U odnosu na prethodnu godinu to je oko 400 milijuna kuna. Veću vrijednost izvoza nego uvoza lani su zabilježili još nemetalni mineralni proizvodi i gotovi proizvodi od metala (bez strojeva) te djelatnost gospodarenja otpadom. U apsolutnim iznosima neke djelatnosti, poput prehrambene proizvodnje, bilježe solidan rast vrijednosti izvoza, uz niže stope rasta uvoza. No, 18,5 posto veći izvoz i 10,8 posto veći uvoz prehrambenih proizvoda još uvijek ne znači manji deficit, jer to u apsolutnim brojkama znači 770 milijuna kuna vrijedniji izvoz (ukupno pet milijardi), ali i milijardu kuna povećan uvoz (na 10,3 milijarde). Slična je situacija i s tekstilom i odjećom. Izvoz tih dviju djelatnosti povećan je 31 i 48 posto, ukupno za 1,4 milijarde, ali je istodobno snažno povećanje (21 i 67 posto) ostvareno i na strani uvoza, što je rezultiralo oko 2,4 milijarde kuna većom vrijednošću uvoza koji je time premašio 7,4 milijarde.
 

Jedna od djelatnosti koja se prošle godine ističe najvećim poboljšanjem salda robne razmjene su strojevi i uređaji. Iako je u toj djelatnosti uvoz i dalje osjetno (za oko 2,3 mlrd. kn) veći od izvoza, lani je ona izvezla 870 milijuna više nego godinu prije, dok je uvoz strojeva smanjen 400 milijuna. Nasuprot tome, naftni derivati kategorija su koja je ponajviše prisnažila 5,2-postotnom rastu ukupnog uvoza, a time je u toj djelatnosti izrazito pogoršan vanjskotrgovinski saldo. Vrijednost izvoza naftnih derivata je više-manje stagnirala, ali uvoz je povećan 35%, za oko dvije milijarde kuna, na više od osam milijardi. Loši trendovi, pak, već dulje su uočljivi u vanjskotrgovinskim kretanjima kod duhanskih proizvoda, a ove su godine samo nastavljeni. Nekad jedna od najizrazitijih neto izvoznika, ta se djelatnost (personificirana uglavnom kroz rovinjski TDR) prometnula u branšu u kojoj uvoz već premašuje izvoz za pedesetak posto.

Konačno, i farmaceutska industrija kao jedan od motora hrvatske industrijske strategije lani je ostvarila manji izvoz nego godinu prije (3,4 posto, na 2,6 milijardi), a u isto je vrijeme uvoz farmaceutskih proizvoda povećan (4,6 posto ili oko 200 milijuna). Time je negativan saldo u toj djelatnosti povećan za oko 300 milijuna kuna, na 1,9 milijardi. Sve u svemu, najveći je rast vrijednosti izvoza u prvih deset mjeseci ostvaren kod odjeće, električne energije, strojeva i uređaja te proizvoda prehrambene industrije, a najveći pad kod brodogradnje te računala i elektroničkih proizvoda, ističu u HGK-u. Uz naftne derivate, 5-postotnom rastu uvoza ponajviše su pridonijeli odjeća, prehrambeni proizvode te motorna vozila, koja su nakon padajućeg niza lani imala rast prodaje.  
 

Amadria Park Šibenik

Danci otkrili formulu za odlične poslovne ideje

Bez stresa

Predstavljamo najbolje digitalno rješenje za inventuru bez stresa

Za razliku od uvoza naftnih derivata, kod uvoza sirove nafte lani je zabilježen velik pad, što se uvelike pripisuje smanjivanju domaće proizvodnje. No, znatan je utjecaj na kretanje ukupnog izvoza i uvoza imao i pad cijena pojedinih sirovina i energije na globalnoj razini", upozoravaju iz HGK. Primjerice, kažu, prosječna cijena sirove nafte u prvih 10 mjeseci smanjena oko 3,5 posto, s tim da je taj pad na godišnjoj razini bio daleko izraženiji krajem tog razdoblja. Kretanja cijena sirove nafte, plina, električne energije te metalnih ruda u konačnici su ublažavajuće djelovala na robni deficit Hrvatske. Ako je suditi prema preliminarnim podacima, tijekom studenoga on je povećan za tek nešto više od 3,1 milijardu, najmanje još od prosinca 2013. 

Duhan u padajućoj spirali

Sve izraženiji neto uzvoznici cigareta

Kod duhanskih proizvoda saldo robne razmjene pogoršava se godinama, a taj je trend nastavljen i lani. Izvoz cigareta i duhana do kraja listopada okopnio je na 245 milijuna kuna ili 22 posto manje nego godinu prije, a uvoz je na godišnjoj razini povećan 16 posto, na 364 milijuna kuna, što je upola više od vrijednosti izvoza. Podsjetimo, prije sedam godina njihov je izvoz (TDR) bio pet puta veći od uvoza, pri čemu je vrijednost izvoza bila više nego duplo veća od današnje, dok je uvoz bio na razini niti trećine današnjega.