Proces razduživanja koji je nakon sektora stanovništva zahvatio i poduzeća bankama umanjuje ukupna potraživanja po kreditima, a s padom novih kredita izravno se pojačava i utjecaj kredita rizičnih skupina B i C na kvalitetu kreditnog portfelja.

Dodatni negativan učinak imaju, dakako, i migracije postojećih potraživanaja u lošije rizične skupine. Uz ta opisna objašnjenja kretanja loših kredita, u izvješću HNB-a za prvo polugodište 2014. koje će se naći na današnjoj sjednici Vlade analitičari središnje banke ističu kako su krediti trgovačkim društvima porastu B i C skupine kredita prisnažili s gotovo 920 milijuna. U kreditiranju trgovačkih društava banke su u promatranom razdoblju smanjile gotovo sve vrste kredita, a nominalno najviše sindicirane te tzv. ostale i kredite za građevinarstvo, ističu analitičari HNB-a.

Iako je i kod obrtnih kredita zabilježen pad aktivnosti, oni su ostali najzastupljeniji oblik kreditiranja poduzeća. Najveće nmominalno smanjenje kredita u prvom je dijelu 2014. zabilježeno kod djelatnosti trgovine, s padom za 820 milijuna ili više od četiri posto. Padom kredita trgovinu je slijedila djelatnost informacija i komunikacija (-340 milijuna) te poljoprivrede (-320 milijuna). Nasuprot tome, rastom kredita prednjačio je turizam; djelatnostima smještaja i pripreme hrane krediti su u pola godine povećani gotovo pola milijarde kuna ili više od sedam posto.

Iako su tijekom prve polovice godine krediti građevinarstvu pali za 312 milijuna,  u strukturi kredita poduzećima ta djelatnost je ostala ispred prerađivačke industrije, kojoj su krediti blago porasli (za 114 milijuna ili skromnih 0,5 posto), s tim da su u prvom redu usmjereni u prehrambenu proizvodnju te gradnju brodova i čamaca, dok su kod većine ostalih prerađivača također smanjeni.  Najveći doprinos pogoršanju kvalitete kredita poduzeća stigao je pak od kredita djelatnosti trgovine, kod kojih je iznos neprihodujućih porastao za više od pola milijarde kuna ili 8,4 posto, ističu analitičari HNB-a.