EN DE

Unatoč svim mjerama, ECB ne uspijeva potaknuti kreditiranje

Autor: Poslovni.hr/Hina
31. prosinac 2014. u 09:28
Podijeli članak —
Foto: Thinkstock

Kreditiranje kućanstava i kompanija u eurozoni u studenome je dodatno smanjeno.

Kreditiranje kućanstava i kompanija u eurozoni u studenome je dodatno smanjeno, pokazali su najnoviji podaci Europske središnje banke (ECB), sugerirajući da možda ni najnoviji krug poticaja neće biti dostatan da bi se oživjelo gospodarstvo eurozone.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Bankovni zajmovi privatnom sektoru u 18 članica eurozone u studenome su smanjeni za 0,9 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, nakon što su u listopadu pali za 1,1 posto, pokazalo je u utorak izvješće ECB-a.

Kreditiranje kućanstava i kompanija u eurozoni u studenome je dodatno smanjeno, pokazali su najnoviji podaci Europske središnje banke (ECB), sugerirajući da možda ni najnoviji krug poticaja neće biti dostatan da bi se oživjelo gospodarstvo eurozone.

Bankovni zajmovi privatnom sektoru u 18 članica eurozone u studenome su smanjeni za 0,9 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, nakon što su u listopadu pali za 1,1 posto, pokazalo je u utorak izvješće ECB-a.

ECB je poduzeo čitav niz mjera u cilju poticanja rasta gospodarstva. Primorao je banke da očiste svoje bilance, ponudio im vrlo jeftine zajmove s rokom otplate do četiri godine, a počeo je i kupovati osigurane privatne dugove, no zasad je utjecaj tih mjera na kreditne tijekove u zemljama pogođenima krizom bio zanemariv.

Kreditiranje kompanija u Irskoj smanjeno je tako u studenom za 11,4 posto na godišnjoj razini, u Španjolskoj za 8,5 posto, u Portugalu za 6,5 posto a u Grčkoj za 3,2 posto.

A nesklonost riziku mogla bi, po ocjeni analitičara, ponovno ojačati nakon što je Grčka sazvala prijevremene izbore za 25. siječnja, na kojima bi pobjedu mogla izboriti ljevičarska stranka Syriza.

Takav razvoj situacije samo je podsjetnik da dužnička kriza, koja je započela u Grčkoj prije oko pet godina, još nije okončana.

Godišnja inflacija u eurozoni u međuvremenu je skliznula na niskih 0,3 posto, što je osjetno ispod ECB-ove zacrtane razine od "nešto ispod dva posto". U kontekstu sve učestalijih upozorenja političara da bi oštar pad cijena nafte mogao spustiti inflaciju i ispod nula posto, jačaju i pozivi ECB-u da poduzme daljnje poteze koji mu stoje na raspolaganju.

Osim toga, postoji bojazan da bi očekivani pad cijena mogao pogoditi plaće i ulaganja te prigušiti izglede za gospodarski rast.

Uz kamatne stope na rekordno niskim razinama, opcija koja ECB-u ostaje na raspolaganju su izdašnije kupovine državnih obveznica, tiskajući svježi novac, a u cilju podupiranja inflacije i rasta gospodarstva.

Međutim, neki članovi Upravnog vijeća ECB-a, na čelu s njemačkim, kažu da bi štete koje bi prouzročio takav potez mogle nadjačati njegove koristi. Redovno mjesečno zasjedanje ECB-a zakazano je za 22. siječnja.

"Premda podaci o ponudi novca i bankarskim kreditima u najmanju ruku idu u pravom smjeru, oni su i dalje slabi tako da ECB ne može biti previše zadovoljan", kaže Howard Archer, ekonomist u tvrtki IHS Global Insight.

Ujedno dodaje da bi intenzivirana politička previranja u Grčkoj mogla ubrzati donošenje ECB-ove odluke o kvantitativnom ublažavanju monetarne politike, ako se protegne na tržišta eurozone, premda bi grčka situacija također mogla ojačati protivljenje Njemačke programu kupnje državnih obveznica.

Autor: Poslovni.hr/Hina
31. prosinac 2014. u 09:28
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close