Prvi natječaj za povlačenje bespovratnih sredstava iz Operativnog programa "Konkurentnost i kohezija" 2014. – 2020. namijenjenog poduzetnicima, vrijednosti 147 milijuna eura, bit će raspisan u veljači ili ožujku, najavio je u utorak na konferenciji za novinare ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras.

Taj je natječaj božićni poklon poduzetnicima, jer se radi o iznosu od gotovo 150 milijuna eura namijenjenih proizvodnji, kazao je Maras.

Dvije su vrste potpora – za izgradnju u iznosu od 100 milijuna eura i za opremanje u iznosu od 47 milijuna eura.

Minimalna vrijednost potpore je 500 tisuća kuna za opremanje, odnosno 1,5 milijuna kuna za izgradnju, a maksimalna pet milijuna kuna za opremanje, odnosno 15 milijuna kuna za izgradnju.

Maras očekuje da će prosječna potpora biti 10-ak milijuna kuna te da će 120 do 130 projekata ostvariti potporu iz ovog programa.

Potpore su namijenjene isključivo za razvojne projekte, nema kupnje nekretnina, nego su namijenjene za izgradnju hala, tvornica, kupnju strojeva kako bi se pomoglo u jačanju konkurentnosti poduzetnika, kazao je Maras.

Prijaviti se mogu pravne ili fizičke osobe, mikro, mala ili srednja poduzeća sukladno definiciji malih i srednjih poduzeća, oni koji imaju posao ili podružnicu u Hrvatskoj.

Prihvatljivi su svi gospodarski sektori osim primarne poljoprivredne proizvodnje, ribarstva i akvakulture, sektora čelika, ugljena, brodogradnje, umjetnih vlakana, prometa i povezane infrastrukture, proizvodnje i distribucije energije i djelatnosti u turizmu.

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?

Potpora se neće dodjeljivati poduzetnicima koji su u poteškoćama ili u postupku predstečajne nagodbe, stečaja ili likvidacije, odnosno, kako je kazao Maras, natječaj je namijenjen uspješnima kako bi bili još uspješniji i konkurentniji, koji otvaraju nova radna mjesta. Uvjeren je da će svih 147 milijuna eura biti ugovoreno u 2015.

Za iduću je godinu najavio i raspisivanje natječaja za osam programa, u ukupnoj vrijednosti od 500-ak milijuna eura.

Riječ je o potporama za ulaganja u turizam (50 milijuna eura), za poboljšanje poslovnih procesa kroz informacijske i komunikacijske tehnologije (3 milijuna eura), uvođenje standarda i certificiranje (20 milijuna eura), naprednu poduzetničku infrastrukturu (70 milijuna eura), poticanje internacionalizacije (30 milijuna eura), inovacije (80 milijuna eura), razvoj poduzetničkih vještina (53 milijuna eura) te potpore za razvoj klastera (40 milijuna eura).

Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić kazao je kako je ovo najveći iznos koji je ikada bio u Hrvatskoj namijenjen malim i srednjim poduzetnicima.

Sredstva će se trošiti onom dinamikom i brzinom kojom poduzetnici budu predavali svoje zahtjeve i projekte.

Grčić je istaknuo i kako je Hrvatska među prvim zemljama u EU koje su dobile potvrdu svojih operativnih programa. Dva operativna programa su prihvaćena – Konkurentnost i kohezija te Operativni program za razvoj ljudskih resursa kojim će upravljati u idućih sedam godina Ministrstvo rada.

To je omogućilo da prije kraja godine ostvarimo pravo na avans, jučer nam je iz EU uplaćen iznos od 65 milijuna eura čime je omogućeno da i ovu godinu završimo u plusu, kazao je.

Naveo je i kako će u 2015. godini za poduzetništvo biti namijenjeno ukupno 660 milijuna eura iz EU fondova (500 milijuna eura natječaji i 160 milijuna eura darovnica).

Kada se tome pridodaju i sredstva iz nacionalne komponente riječ je o "strašnim brojkama" i one moraju dati efekte u gospodarstvu, kazao je.

To je dodatni pritisak i doprinos da se neki pozitivni trendovi, koji su zabilježeni u ovoj godini, intenziviraju i nastave. To pokazuju podaci o industrijskoj proizvodnji, u studenom novi rast od 2,8 posto na godišnjoj razini, što je očigledno da se u industriji događaju određene promjene, kazao je.

Industrija i izvoz je novi koncept koji se u Hrvatskoj rađa i zamijenjuje trgovinu koja je uvozno ovisna i građevinski balon koji je pukao. To je najveći doprinos u mandatu ove Vlade koja je sve svoje poticaje usmjerila upravo u tom smjeru, rekao je napominjući kako su definirani sektori i grane koje su prioritet. Uz industriju, proizvodnju tu je još i turizam koji će i u idućem razdoblju biti oslonac razvoja gospodarstva.

Grčić je kazao i kako veliki problem još uvijek predstavlja to što se do danas nije uspjelo sanirati štete od pucanja građevinskog balona i to je, po njemu, jedan od ključnih razloga zašto BDP još uvije ne može ići prema pozitivnim vrijednostima.

Vjeruje da u idućoj godini možemo imati jače gospodarstvo, uz sve infrastrukturne projekte koji će se financirati iz EU fondova i koji će potaknuti obnovu zdravog dijela građevinskog sektora te uz industriju koja se budi i turizam koji je konstantno dobar.