Državni zavod za statistiku (DZS) potvrdio je u srijedu svoju prvu procjenu o realnom padu hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u trećem tromjesečju ove godine u odnosu na isto razdoblje lani za 0,5 posto.

U privitku članka donosimo Prezentaciju s održane konferencije za novinare u povodu objave procjene tromjesečnog obračuna bruto domaćeg proizvoda za treće tromjesečje 2014.

BDP za treće tromjesečje ove godine ne razlikuje se od prve procjene objavljene 28. studenog, odnosno, BDP je u trećem tromjesečju 2014. realno manji za 0,5 posto u odnosu na isto tromjesečje 2013., istaknuo je na konferenciji za novinare ravnatelj DZS-a Marko Krištof.

Bruto dodana vrijednost (BDV) u trećem je tromjesčju u odnosu na isto razdoblje lani realno manja također za 0,5 posto.

Sezonski prilagođeni BDP je jednak kao i u prethodnom kvartalu, odnosno, stopa je nula, dok je u odnosu na isto tromjesečje lani realno manji za 0,6 posto, kazao je Krištof.

Promatrano po djelatnostima glavni su razlozi pada BDP-a smanjenje obujma u djelatnosti graditeljstva, zatim u poljoprivredi koja je ove godine, napominje Krištof, diljem Europe bila u dosta lošem stanju, naročito je bio slab urod maslina i grožđa. Jedan od glavnih razloga za pad je i smanjena proizvodnja energije i to prvenstveno uzrokovana smanjenom potražnjom tijekom ljeta i to ne samo u Hrvatskoj već i u zemljama okruženja, rekao je.

Najveći je pak doprinos rastu ostvaren je u prerađivačkoj industriji.

Statistički podaci po komponentama pokazuju da je doprinos domaće potražnje BDP-u bio negativan, za 1,6 postotnih bodova, dok je doprinos neto inozemne potražnje bio pozitivan, za 1,1 postotni bod.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

Među sastavnicama domaće potražnje najveći negativan doprinos imao je pad izdataka za potrošnju kućanstava za 1,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Izdaci za potrošnju države pali su za 1,4 posto, a pad bruto investicija u fiksni kapital iznosio je 3,6 posto.

Istodobno je pak izvoz roba i usluga porastao za 4,1 posto, a uvoz roba i usluga porastao je za 3,2 posto.

Najveći pozitivan doprinos BDP-u tako je ostvaren većim izvozom usluga, pri čemu su, kazao je Krištof, turističke usluge najznačajnije.

U strukturi ukupnog izvoza roba i usluga u trećem tromjesečju izvoz turističkih usluga je 58,4 posto ukupnog izvoza, naveo je Krištof.

Po podacima DZS-a, bruto dodana vrijednost (BDV) u trećem tromjesečju realno je manja za 0,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Među djelatnostima rast je zabilježen u prerađivačkoj industriji za 2,9 posto, trgovini, prijevozu i skladištenju te djelatnosti smještaj, priprema i usluživanje hrane za 0,8 posto.

Najveći je pak realni pad zabilježen u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, za 7,5 posto, te graditeljstvu, za 6,5 posto.

U djelatnostima informacija i komunikacija zabilježen je pad za 1,4 posto, a u financijskim i djelatnostima osiguranja za 0,2 posto. U poslovanju nekretninama zabilježen je, pak, pad za 0,9 posto, a u djelatnosti javne uprave i obrane, obrazovanja, zdravstvene zaštite i socijalne skrbi za 0,8 posto u odnosu na treće lanjsko tromjesečje.

Podaci o realnim stopama rasta BDP-a u Hrvatskoj i EU 28 pokazuju da su četiri zemlje – Finska, Italija, Hrvatska i Cipar imale negativne stope rasta, Austrija je bila na nuli, a sve ostale zemlje članice su imale pozitivne stope rasta.