Pitanje koje si moramo postaviti glasi: je li u Republici Hrvatskoj, prvenstveno sa stajališta odvjetničke profesije, u dovoljnoj mjeri dostignuta zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda, navode iz odvjetničke komore u povodu proslave Europskog dana odvjetnika 10. prosinca gdje će govoriti i predsjednik Ivo Josipović.

Od ove godine, temeljem inicijative Vijeća odvjetničkih komora Europe (CCBE), obilježavat će se Europski dan odvjetnika, a ovogodišnja predložena tema je “Masovno državno nadziranje komunikacije odvjetnika i stranke”. O tome su danas informirali iz Hrvatske odvjetničke komore gdje će se u okviru predložene teme razgovarati  o odvjetničkoj tajni, dok će na proslavi odvjetničkog dana koja će se održati ove srijede govoriti predsjednik Republike Hrvatske  prof. dr. sc. Ivo Josipović, zastupnica Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava Štefica Stažnik, predstavnik Hrvatske odvjetničke komore pri Vijeću odvjetničkih komora Europe Ranko Pelicarić i predsjednik Hrvatske odvjetničke komore Robert Travaš.

Iz HOK-a pojašnjavaju da je CCBE odlučio uvesti Europski dan odvjetnika promovirajući  temeljne vrijednosti odvjetničke profesije i ulogu te profesije u civilnom društvu i promicanju vladavine prava. Datum 10. prosinca određen je, kažu, u skladu s danom donošenja Opće deklaracije o ljudskim pravima, a ova tema je odabrana zato što kada su ugrožena prava koja su zajamčena najvišim međunarodnim dokumentima, to samo govori o slabosti pravde i zakona i nedostatka demokracije, a upravo je uloga odvjetnika u društvu da brani vladavinu prava u korist građana. 

"Pri tome je naročito važno istaknuti povjerljiv odnos između odvjetnika i stranke, jer bez povjerenja i zaštite odvjetničke tajne,  pristup pravdi i vladavina prava ne može se ostvariti. Povjerljiv odnos između odvjetnika i stranke koji se prvenstveno sastoji u čuvanju odvjetničke tajne osnovni je postulat obavljanja odvjetničke djelatnosti", navode iz HOK-a. 

"Bez tog postulata ne može postojati vladavina prava i ne može se ostvariti ideal pravne države. Svaka prisila od bilo koga, pa i najviših državnih tijela, tijela kaznenog progona, tajnih službi i slično u tom smislu je nedozvoljena i predstavlja najviši oblik kršenja temeljnih ljudskih prava i sloboda. Takvo ponašanje ne samo da se protivi odredbama Ustava RH, već se protivi i najvišim međunarodnim dokumentima koji se odnose na zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Država koja bi to dozvolila ne može se smatrati državom vladavine prava. Pitanje koje si moramo postaviti je da li je u Republici Hrvatskoj, prvenstveno sa stajališta odvjetničke profesije, u dovoljnoj mjeri dostignuta zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda", stoji u priopćenju HOK-a.