Hrvatski predsjednik Ivo Josipović izjavio je kako su ustavne promjene uvjet provođenja ekonomskih reformi te da bez reforme države, administracije, uprave pa dijelom i pravosuđa neće biti nikakvog ekonomskog oporavka ni pomaka. Otvarajući konferenciju “Poslovni uzlet kontinentalne Hrvatske”, u organizaciji Poslovnog dnevnika, predsjednik Josipović kazao je da su sve uspješne ekonomske reforme u Europi počele snažnim institucionalnim promjenama i da su velike administrativne reforme bile početak gospodarskog uzleta.

Istaknuo je kako je stoga odlučio građanima za završnicu sadašnjeg mandata, a onda i kao projekt za idućih pet godina, ponuditi promjenu Ustava, ocjenivši kako “građani Hrvatske traže više demokracije, društvo šansi i konkurentne ekonomije”. Ustvrdio je kako zemlje koje su provele duboke promjene pokazuju jednu zajedničku crtu, najprije su provele administrativne reforme, nakon čega su krenule strukturne – zdravstvena, mirovinska i reforma školstva, a sve je to praćeno snažnim i promišljenim povlačenjem sredstava iz EU fondova, jačanjem gospodarstva i njegove konkurentnosti.

“Izlaz iz krize sigurno se ne može tražiti u daljnjem pijanom zaduživanju ili financiranju kroz deficit i rast javnog duga. Još manje to možemo i smijemo činiti u koruptivnom podmazivanju dijelova politike, gospodarstva i drugih segmenata društva, stvarajući klijentelističku Hrvatsku. Nema izlaza u kupovanju čitavih socijalnih skupina i njihovu pretvaranju u političke mašinerije koje će se autobusima dovoditi na birališta ili s ulice napadati demokraciju”, istaknuo je Josipović. Kazao je kako izlaz “nije ni u brutalnim rezovima u kojima će siromašni postati još siromašniji” već je izlaz “u jačanju institucija, njihovoj funkcionalnosti, poštivanju tržišta, ali i načela socijalne države”.

Ukazao je na pozitivne pokazatelje poput izvoza na tržište zemalja EU, koji je za 15,7 posto veći od prošlogodišnjeg, ali i u zemlje CEFTA-e, koji je veći za 14,1 posto, unatoč izlasku Hrvatske iz te asocijacije. Predsjednik je pozvao da se, uz razvijene poduzetničke zone, počnu financirati startup projekti u formi tehnoloških parkova.

To restrukturiranje ekonomije “odozdo” klica je i nagovještaj nove ekonomije. Nećemo dozvoliti da taj brod, koji nosti znakove novoga, potone pod pritiskom političkog kapitalizma, skupe države, politikanstva i političkih koncepata, koji sve, pa i gospodarstvo, žele politizirati. Zato ćemo provesti ustavne promjene kojima ćemo otvoriti put strukturnim i administrativnim reformama, istaknuo je predsjednik Josipović. Kazao je kako “defanzivna regionalna politika koja trpi od predrasuda prošlosti nije više prihvatljiva” te da “Hrvatska mora biti predvodnik artikuliranja i kreiranja politike EU prema jugoistočnoj Europi”.

Ocijenio je kako “ničiji politički izbor nije vrijedan stvaranja novih konflikata i tenzija putem otužnih ideoloških hajki o stvaranju ‘tzv. regiona’” te da “takva cinična predizborna kampanja polazi od uvjerenja da se poduzetnicima, građanima i biračima može rugati”. “Ujutro straše građane regionom, Jugoslavijom i Titom, a navečer bez javnosti, iza zatvorenih vrata, pripremaju i organiziraju ‘najveći međunarodni regionalni skup nakon smrti Tita’, a takav je održan u Beogradu protekli vikend. Naša se članica Trilaterale, organizatora skupa, sakrila i nije pojavila na njemu”, rekao je Josipović.

Kazao je kako se “naša velika i mala poduzeća, čija budućnosti ovisi i o značajnim investicijama u ekonomije susjednih zemalja, o investicijama u Hrvatsku, o međunarodnim odnosima i međusobnoj trgovini, ne smiju dovoditi u pitanje zbog sitnih predizbornih trikova”. Hrvatsku moramo razvijati ravnomjerno i upravljati njome na održiv način, jer samo tako naše mane možemo pretvoriti u prednosti te prevladati značajne razlike u kvaliteti poslovnog okruženja i relativno slabu konkurentnost naše zemlje, rekao je predsjednik Josipović.

Zamjenik ministra poduzetništva i obrta Dražen Pros kazao je kako je ovo ministarstvo, kroz program “Poduzetnički impuls”, u poticanje malog gospodarstva u posljednje tri godine uložilo više od dvije milijarde kuna, što je dvostruko više nego u razdoblju od 2004. do 2011. godine. Istaknuo je kako je izvoz malog gospodarstva porastao za 20 posto u odnosu na razdoblje prije krize i dosegnuo je razinu od gotovo 50 milijardi kuna, a kao pozitivne trendove spomenuo je i donošenje zakonodavne regulative koja je omogućila lakše poslovanje poduzetnicima, poput Zakona o obrtu.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Tijekom konferencije raspravljalo se o prilikama za malo i srednje poduzetništvo u kontinentalnoj Hrvatskoj, poticanju osnivanja poduzeća i mikro-poduzetništva, a održat će se i specijalizirana predavanja vlasnicima obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

Nagrade

Najbolji Starco, Centrometal Macinec i Emerson

Tvrtke Starco Beli Manastir, Centrometal Macinec i Emerson Zagreb dobitnici su nagrada za najbolje malog i srednjeg izvoznika u kotinentalnoj Hrvatskoj. Nagrađeni su u Osijeku na Poslovnom uzletu kontinentalne Hrvatske. “Te su tvrtke pokazale da najveću šansu imaju oni proizvođači koji su okrenuti prema stranim tržištima, a kriterij za nagradu bio je porast izvoza u posljednjih pet godina”, rekao je Mislav Šimatović, glavni urednik Poslovnog dnevnika prilikom dodjele nagrada. Rezulati tih tvrtki su impresivni: baranjsko Starco od svojih 65 milijuna kuna prihoda 62 milijuna ostvaruje u izvozu i pritom zapošljava 160 ljudi. “Mi nismo čekali ulazak u EU, nego smo doveli Europu ovamo: kupili smo dvije tvornice i preselili ih u Beli Manastir. Dogodine očekujemo 135 milijuna kuna prihoda i 250 zaposlenih”, rekao je direktor Starca Marijan Bišćan. Nagradu je dobio i Davor Zidarić, direktor Centrometala iz međimurskog Macinca, tvrtke koja je lani imala 175 milijuna kuna prihoda, od čega 128 milijuna iz izvoza. Kao predstavnik zagrebačke regije nagrađen je Emerson, s 190 mil. kuna prihoda, izvozom vrijednim 151 milijun kuna i dobiti od 18 mil. kuna. Centrometal iz Macinca osnovao je 1965. Karlo Zidarić kao obrtničku radionicu za montažu i održavanje sustava centralnog grijanja. Od 1990. posluje kao trgovačko društvo, za prošlu godinu u iskazala je 175 milijuna kuna prihoda.

Panel diskusija o poslovnim prilikama u istočnoj Hrvatskoj

Slavonija, točnije njezinih pet županija, golem je potencijal za sve one koji znaju što je biznis. Ovo nije iscijeđeno područje, naprotiv ovo je pravi prostor za razvoj jer ovdje novac još nije pokupljen, a i troškovi poslovanja niži su nego u nekim drugim područjima Hrvatske. Ustvrdio je to Višeslav Majić, direktor u tvrtki Bisnode, na panel raspravi u sklopu projekta Poslovnog dnevnika Poslovni uzlet na temu o poslovnim prilikama za malo i srednje poduzetništvo u kontinentalnoj Hrvatskoj. Na tom području, podsjetio je, aktivno je oko devet tisuća tvrtki koje u investicijama i dalje bilježe rast. Taj rast, uvjeren je Majić, nastavit će se, pa Slavonija može očekivati dobar razvojni smjer, koji će donijeti i bolje rezultate u izvozu, što će popraviti danas dijelom ugroženu likvidnost i zaduženost lokalnih poduzetnika. Te je tvrdnje ilustrirao podacima: od 262 milijarde prihoda ostvarenog u 2013.  na prostoru kontinentalne regije na slavonske županije odnosi se 12,9 posto. Od 12,3 milijarde kuna investicija na Slavoniju se odnosi 18,1 posto, a od 36,9 milijardi kuna izvoza ostvarenoga u grupaciji malih i srednjih poduzetnika slavonski prisvajaju udjel od 9,3 posto. Da malo i srednje poduzetništvo ima potencijala za dugoročni održivi razvoj svojim su iskustvima posvjedočili i čelni ljudi tvrtki    iz te skupine, zagrebačkog Emersona, Centrometala iz međimurskog Macinca te Starca iz Belog Manastira. Jasna Hanžek iz Emersona istaknula je kako iza njihova uspjeha stoji puno ulaganja u znanje i ljude. Podsjetila je da su nastali izdvajanjem iz kompanije Ericsson Nikola Tesla 2000. te da su do 2011. lokalno poslovali kroz prodaju asortimana matične kompanije Emerson, a potom je krenula ekspanzija.