Event u Zagrebu

Konferencijski centar Forum u Radničkoj 50 u Zagrebu postao je na jedan dan centar besplatnih edukacija koje organizira Poslovni dnevnik unutar projekta Poslovni uzlet. Poduzetnici koji su se na vrijeme prijavili, imali su prilike slušati devet edukacija u tri različita termina i dvorane. O uspjehu događanja u Zagrebu najviše svjedoči odaziv oko 1500 poduzetnika koji su jednom danu slušali edukacije i panel diskusije.

U sklopu projekta Poslovni uzlet kojim se promovira malo i srednje poduzetništvo, Poslovni dnevnik 2. srpnja 2014. organizirao je jednodnevnu manifestaciju u gradu Zagrebu. Zbog velikog interesa otvorili smo dodatnu dvoranu na novoj lokaciji. Sve edukacije održale su se na lokaciji FORUM, Radnička cesta 50. Konferencija se održala na lokaciji HUP, Radnička cesta 52. Riječ je o manifestaciji koja se sastojala od 2 paralelna događanja, cjelodnevne konferencije na 3 glavne teme (izvoz, turizam i administrativne barijere) te 9 edukacija namijenjenih malim i srednjim poduzetnicima te obrtnicima.

Prva panel diskusija bila je na temu izvoza. Stručnjaci iz različitih sektora poslovanja i izvoznici na različita tržišta pokazali dobre primjere iz prakse, te kroz diskusiju s vlasnicima malih i srednjih poduzeća uspješnih u izvozu osvijetlili konkretne, primjenjive i specifične mogućnosti i ideje koje bi i drugi poduzetnici mogli primjeniti u svojim poslovnim ekspanzijama na strana tržišta. Drugom panel diskusijom sudionici panela pokazali su važnost turizma za gospodarstvo te kako produljenje turističke sezone i razvoj inovativnih turističkih koncepata otvara goleme potencijale za poslovni rast malih i srednjih poduzetnika. Treća panel diskusija bavila se administrativnim barijerama koje uz financijsku krizu i nepovoljne uvjete poslovanja dodatno opterećuju malo i srednje poduzetništvo. Sudionici panela pokazali su  kako se administrativne barijere ne odnose se samo na parafiskalna davanja i niz nameta već i na sporost birokratskog režima te kako česte promjene zakonodavnih okvira utječu na malo i srednje poduzetništvo. Edukacijski dio za male i srednje poduzetnike zastupio je teme EU fondova, marketinga, financija i poreza gdje su stručnjaci iz Algebre, Porezne klinike, Trening centra i Hrvatskog Telekoma prenjeli svoja znanja i iskustva iz vlastite prakse. Navedena manifestacija zabilježila je veliki interes, a tome svjedoči preko 1500 prijava na edukacije i panel diskusije.

Panel diskusija o izvozu

Jedna od rijetkih tema o kojima u Hrvatskoj postoji konsenzus jest da je izvoz izlaz iz krize, no manje je jasno kako to postići. Priče uspješnih domaćih izvoznika koji se probijaju na stranim tržištima šaroliko variraju ovisno o branši u kojoj zarađuju svakodnevni kruh, no svima im je ipak zajednički mukotrpan rad, fokus na nove izazove i probijanje barijera koje često nisu samo administrativne, ilustriraju primjeri poduzetnika s panel diskusije o izvozu Poslovnog uzleta.”Domaće tržište još uvijek je zatrovano korupcijskim aferama, a javna poduzeća ne podržavaju hrvatsku proizvodnju”, kaže Đuro Horvat iz Tehnixa, tvrke koja je zahvaljujući tehnologijama zbrinjavanja otpada ostvarila 2,2 milijuna kuna dobiti prošle godine, a 80 posto prihoda ostvaruje iz izvoza. Dok njihovu konkurenciju iz, primjerice, Švicarske i Njemačke obilno pomaže država pa svi počinju na domaćem tržištu pa tek potom kreću u izvoz, kod nas je situacija obrnuta.

“Iz Sao Paola nam je došla delegacija da im pokažemo tvornicu za preradu otpada, no za to smo ih morali voditi u Novi Sad jer u Hrvatskoj nemamo tvornicu”. Dolaskom krize tvrtka je imala udio izvoza od 30 posto, pa je upravo tada aposlutno pažnja usmjerena na vanjska tržišta. “Mi smo se orijentirali na međunarodne Moskve do Abu Dhabija, a samo ove godine dogovorili smo poslove u Kini i Južnoafričkoj Republici”, rekao je Horvat.

Panel diskusija o turizmu

U panel diskusiji posvećenoj turizmu najviše se raspravljalo o ulozi države. “Sve nas koji se bavimo turizmom država sputava, a rezultate postižemo jedino ako se sami snađemo. Država nam je glavni neprijatelj, meni evo već devet mjeseci ne daju potopiti veliki brod pokraj svog kampa kako bi tamo privuklao ronioce.  Pa znate li da u EU ima više ronilaca nego skijaša? A oni su dobri gosti i dolaze izvan sezone”, požalio se Eduard Maržić, predsjednik Hrvatske udruge kampova i vlasnik kampa Šimuni na Pagu, te nastavio s kritikom. “Neki su ministri turizma zalutali u to područje, kao što je primjerice bio Damir Bajs. A zbog turističkog slogana Mediteran kakav je nekoć bio mi bi trebali nekoga tužiti! Pa sjetite se kakav je bio naš turizam prije 20 godina, kakve su nam bile ceste – onaj tko je tada dolazio na Jadran i sada čuje taj tragični slogan sigurno neće ponovno doći”, slikovit je bio Maržić, koji se okomio i na olaku dodjelu kategorizacije od četiri ili pet zvjezdica objektima koji to ne zaslužuju. I Sanja Čižmar, starija partnerica iz zagrebačkog Horwath HTL-a iznijela je primjer sporosti državne administracije, zbog koje jedan poduzetnik tri godine čeka dozvolu za gradnju drvene platforme za sunčanje pokraj svog hotela. “Porazno je da nas, kao domaću konzultantsku tvrtku, puno više angažiraju strane vlade, nego vlada RH”, rekla je Čižmar.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Panel diskusija o administrativnim barijerama

Neefikasna javna uprava, prenormiranost, strah od odgovornosti tri su glavna problema s kojima se susreću poduzetnici prilikom poslovanja u Hrvatskoj, jedan je od zaključaka panel diskusije “Administrativne barijere” u sklopu Poslovnog uzleta Grada Zagreba. Kako je objasnio Davor Majetić, glavni direktor HUP-a, neefikasnost administracije proizlazi iz česte stihijske promjene zakona zbog koje se u njihovoj primjeni više ne snalaze ni referenti koji unatoč svojoj dobroj volji za pomoći, ne mogu zbog nepoznavanja normi koje se prečesto mijenjaju. “Samo se prošle godine promijenilo 350 zakona, od čega je njih gotovo 300 promijenjeno ad hoc. Zbog toga su zakoni nekvalitetni i često neprovedivi”, kazao je Majetić, spomenuvši da je za vjetroelektrane potrebno izvaditi 98 različitih dozvola. Osim toga, javni službenici nemaju odgovornosti niti ih se potiče na bolji rad. Mićo Ljubenko, odvjetnik iz društva Ljubenko i partneri, kazao je da glavni problem nije toliko u broju zakona, koliko u njihovoj kvaliteti. “Možete donijeti i 600 zakona koji će imati smisla, ako donose kvalitetne i potrebne promjene, a možete donijeti i tri zakona koji će biti nekvalitetni i nepotrebni. Nije sve crno-bijelo i u svemu treba pronaći ravnotežu”, kazao je Ljubenko. Problem je što se u zakonima često dodaju nove obveze, a da se u pravilu ništa ne mijenja. Andrea Doko Jelušić iz AmChama dodala je da je najvažniji problem, kada vidi iskustva američkih investitora – nepredvidljivost. Krešimir Lipovšćak iz Crowe Horwatha kazao je da problem nije u količini poreza koliko u njihovoj visini.