Ministri za naftu članica Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) zadržali su u četvrtak na sastanku u Beču dosadašnju razinu proizvodnje od 30 milijuna barela dnevno, unatoč prekomjernoj opskrbi, pa su cijene nafte potonule još dublje, na najnižu razinu u četiri godine.

Upitan je li naftni kartel odlučio zadržati proizvodnju na dosadašnjoj razini, saudijski ministar za naftu Ali al-Naimi odgovorio je potvrdno.

Nakon njegove su izjave cijene nafte na londonskom tržištu potonule 2,96 dolara, na 74,79 dolara. Nakratko su se spustile i na najnižu razinu od kolovoza 2010., od 74,36 dolara. Pad cijena ubrzan je i na američkom tržištu, na 2,62 dolara, što znači da se barelom trgovalo po 71,07 dolara.

Kuvajtski ministar za naftu Ali Saleh al-Omair također je nakon sastanka u Beču izjavio da "neće biti promjene" u OPEC-ovoj razini proizvodnje.

Kartel će se ponovo sastati u lipnju iduće godine, izjavio je odvojeno za Reuters neimenovani izaslanik na sastanku u Beču.

OPEC-ova je odluka uglavnom bila očekivana, budući da je Saudijska Arabija kao vodeći izvoznik već u više navrata signalizirala da nije sklona smanjivati proizvodnju a u međuvremenu je i spustila cijene za pojedine klijente kako bi sačuvala udio u svjetskom tržištu.

Od lipnja su cijene nafte potonule na međunarodnim tržištima više od 30 posto, ponajprije zbog pojačane proizvodnje nafte iz škriljca u Sjevernoj Americi koja je rezultirala prekomjernom opskrbom tržišta, i to u uvjetima prigušene potražnje s obzirom na posustajanje gospodarskog rasta u vodećim svjetskim gospodarstvima.

Neki analitičari tvrde da Saudijci žele spustiti cijene ispod minimalne razine koja jamči isplativost proizvodnje nafte iz škriljca. To bi teoretski gledano prisililo takve proizvođače – posebno u SAD-u – da smanje proizvodnju pa bi OPEC vratio dominantnu ulogu na tržištu.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Stručnjaci tvrde da se proizvodnja nafte iz škriljca ne isplati ako je cijena barela niža od 60 dolara.

U međuvremenu OPEC potresaju duboke podjele, budući da niže cijene nafte teško pogađaju siromašnije članice kartela a i zemlje u Perzijskom zaljevu sve teže financiraju svoju proračunsku potrošnju.

Niže cijene teško pogađaju i Rusiju koja nije članica OPEC-a ali također generira značajan dio proračunskih prihoda izvozom energenata. Ruski su predstavnici prije sastanka OPEC-a lobirali za smanjenje proizvodnje a i sami su najavili – doduše, simbolično – smanjenje u idućoj godini.