Crno tržište rezanog duhana posljednjih nekoliko godina je u zamahu.

Kriza i pad standarda  sve više pušača gura od brendiranih cigareta prema duhanu kojega nabavljaju od preprodavača, odnosno na tržnicama. Kako je to očito rastući problem za 'službeno gospodarstvo', u Hrvatskoj udruzi poslodavaca odlučili su organizirati istraživanje kako bi procijenili veličinu tog tržišta i gubitak proračunskih prihoda zbog eskiviranja poreznih nameta. Potrošnja domaćeg (nebrendiranog) rezanog duhana na koji se ne plati porez doseže oko tisuću tona, a kako državni nameti u cijeni duhanskih proizvoda čine više od tri četvrtine, državni proračun time gubi oko 100 milijuna eura prihoda godišnje, istaknuo je Davor Tolić iz Ipsos Marketinga.

Ta je agencija na HUP-ovu narudžbu tijekom srpnja povela istraživanje na 1500 kućanstava s odraslim članovima, a ispitano je više od 3800 odraslih pušača. Kako bi dočarali razmjere gubitka prihoda od trošarina i drugih poreza, u HUP-u naglašavaju da se toliki iznos iz proračuna godišnje izdvaja za mjere aktivne politike tržišta rada. Nalazi istraživanja su, kažu, predstavljeni i za to mjerodavnim državnim tijelima. Od 3,4 milijuna odraslih stanovnika u Hrvatskoj gotovo 1,1 milijun njih ili oko 32 posto su pušači. Incidencija pušenja rezanog duhana procjenjuje se na 7,8 posto, računajući one koji puše više od 10 takvih cigareta dnevno.
 

No, Ipsosova anketa pokazala je da svaki četvrti odrasli pušač puši rezani duhan, s tim da je u Slavoniji i Lici to izraženije nego u ostatku Hrvatske. Svaki sedmi pušač, pak, konzumira duhan na koji nije plaćen porez, a promatraju li se samo pušači duhana, tri od pet njih nabavlja ih u sivoj zoni, bez plaćanja poreza. Više od četiri petine korisnika taj duhan nabavlja od preprodavača, tj. na tržnicama. Oko dvije trećine duhana s crnog tržišta potječe iz Hrvatske, a četvrtina iz Bosne i Hercegovine.