HEP-ovo odobrenje 10,5 milijuna kuna pozajmice industriji obuće Borovo, obrazloženo kao znak podrške hrvatskom gospodarstvu i stabilnosti u gospodarski posebno osjetljivim područjima kao što je Vukovar, povuklo je za sobom i logične dvojbe može li i pod kojim uvjetima državna tvrtka posuđivati novce drugim tvrtkama.

Budući da je o samoj transakciji javno bilo nedovoljno informacija, izuzev da je Borovo ponudilo kao instrument osiguranja građevinsko zemljište čija vrijednost prelazi iznos pozajmice, stručnjaci tek neslužbeno komentiraju slučaj, no smatraju da bi posrijedi ipak mogao biti izlazak na skliski teren. Pojašnjavaju kako HEP, kao javno poduzeće, u principu može biti i korisnik i davatelj državne potpore, no, bitno je da ti procesi budu javni, a u slučaju kada je davatelj potpore, ključno je da ju se daje pod točno određenim uvjetima usklađenima s europskim propisima.

Stručnjaci skreću pozornost da bi, pored instrumenta osiguranja koje pokriva vrijednost pozajmice i kamate, HEP morao Borovu kredit odobriti po tržišnim uvjetima, jednakima pod kojima bi tvrtka mogla kredit dobiti kod poslovnih banaka ili drugih tvrtki. Iz HEP-a se saznaje da je kredit Borovu odobren uz kamatnu stopu od 7 posto godišnje, dok je vrijednost zemljišta na Dunavu, koje je jedan od kolaterala, procijenjena na 35 milijuna kuna. Poručuju i kako njihova pozajmica Borovu nije državna potpora.

HEP je, pojašnjavaju, trgovačko i dioničko društvo, a ovu, kao i dosadašnje pozajmice drugim poduzećima, odobrene su temeljem odluke Uprave i Skupštine, te je u skladu sa zakonskom regulativom. Napominju i kako nisu dužni pozajmicu prijavljivati Europskoj komisiji, koja je od lani nadležna za davanje državnih potpora.  "Plasman pozajmice uz godišnju kamatnu stopu iznad zakonom propisane najniže kamatne stope omogućuje HEP-u ostvarivanje većih financijskih prihoda u odnosu na niske kamatne stope koje može ostvariti na kunske depozite do godine dana u komercijalnim bankama, a koje se kreću se na razinama do 1,30 posto ili prinose na novčane fondove kao oblik financijskog investiranja, koje  na godišnjoj razini iznose do 1,50 posto", pojašnjavaju u HEP-u.

Kredit Borovu po riječima predsjednika Uprave Perice Jukića trebao bi tvrtki omogućiti nastavak redovnog poslovanja do isplate kredita HBOR-a, čija je realizacija u tijeku. Borovo je za utvrđene tražbine od 153 milijuna kuna, inače, ljetos uspjelo dobiti potporu vjerovnika za predstečajni plan, kojim se HEP odrekao 0,7 milijuna kuna potraživanja, dok će mu preostalih 1,6 milijuna biti plaćano u 36 mjesečnih rata.