Slavonija, točnije njezinih pet županija, predstavljaju golemi potencijal za sve one koji znaju što je biznis. Ovo nije iscijeđeno područje, naprotiv – ovo je pravi prostor za razvoj zato što ovdje novci još uvijek nisu pokupljeni, a i troškovi poslovanja niži su nego u nekim drugim područjima Hrvatske, ustvrdio je Višeslav Majić, direktor u tvrtki Bisnode na panel raspravi u sklopu projekta Poslovnog dnevnika – Poslovni uzlet, na temu o poslovnim prilikama za malo i srednje poduzetništvo u kontinentalnoj Hrvatskoj, te kako potaknuti osnivanje poduzeća i mikro-poduzetništvo. 

• Josipović: Ustavne promjene uvjet su provođenja ekonomskih reformi

• Analiza pokazuje: U vrijeme recesije najbolje su se snašli poduzetnici koji izvoze

Na tom području, podsjetio je, aktivno je oko devet tisuća tvrtki koje u investicijama i dalje bilježe rast. Taj rast investicija, uvjeren je Majić, nastavit će se i dalje pa Slavonija u budućnosti doista može očekivati dobar razvojni smjer koji će donijeti i bolje rezultate u izvozu, što će posljedično popraviti danas dijelom ugroženu likvidnost i zaduženost lokalnih poduzetnika.

Svoje tvrdnje ilustrirao je podacima. Od 262 milijarde prihoda ostvarenog u 2013. na prostoru kontinentalne regije na slavonske županije otpada 12,9 posto. Od 12,3 milijarde kuna investicija na Slavoniju otpada 18,1 posto, a od 36,9 milijardi kuna izvoza ostvarenoga u grupaciji malih i srednjih poduzetnika slavonski prisvajaju udjel od 9,3 posto.  

Da malo i srednje poduzetništvo na hrvatskoj gospodarskoj sceni itekako ima potencijala  za dugoročni održivi razvoj svojim su iskustvima posvjedočili i čelni ljudi tvrtki iz te skupine, zagrebačkog Emersona, Centrometala iz međimurskog Macinca te Starca iz Belog Manastira:

• Proglašeni dobitnici nagrada za najbolje male i srednje izvoznike u kontinentalnoj Hrvatskoj

Među zaposlenicima dominiraju mlađi inženjeri

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Jasna Hanžek iz Emersona naglasila je kako iza njihova uspjeha stoji puno ulaganja u znanje i ljude te interakcije između vizije lidera i timskog rada. Podsjetila je kako su nastali izdvajanjem iz kompanije Ericsson Nikola Tesla 2000. godine te da su do 2011. lokalno poslovali kroz prodaju asortimana matične kompanije Emerson, a potom je krenula njihova ekspanzija znanja i globalno tržište postalo im je dostupno.

Među zaposlenicima dominira mladi inženjerski kadar, starosne dobi do 35 godina čak je polovica djelatnika. Uspjeli su osmisliti vrlo inovativni projekt koji se koristi za data centre, integrirano modularno rješenje koje je u gabaritima brodskih kontejnera i prema zahtjevima kupaca slaže se poput Lego kocki.

Izdvojila je posao koji rade za Facebook, vrijednosti veće od 100 milijuna eura, radi se o postavljanju modula na površini velikoj 12 tisuća četvornih metara koji se gradi na jednoj lokaciji u Švedskoj. Takvi sustavi troše golemu količinu energije za hlađenje, hrvatski inženjeri su tome, pohvalila se, doskočili te su pronašli rješenje koje troškove hlađenja smanjuje za 160-170 eura po satu, a o kakvim je uštedama riječ najbolje, iznijela je Hanžek, svjedoči podatak da kupci s njihovim izumom godišnje uštede i do 300 tisuća eura.

Ne mislite na zaradu, nego na proizvod

Centrometal je unatoč snažnom razvoju ostao u mjestu osnutka u Macincu, naselju sa 600 stanovnika, a tvrtka danas zapošljava 212 djelatnika, kazao je Davor Zidarić otkrivši kako su prvi posao svojedobno odradili u osječkoj bolnici. Tržišni izazovi motivirali su ih da se od montiranja i održavanja sustava za centralna grijanja okrenu proizvodnji pa danas izvoze ne samo unutar europskog tržišta nego su kupce pronašli i u Brazilu, Čileu, na Novom Zelandu i Australiji, a upravo, naveo je, pregovaraju i s klijentima iz Alžira.

Razvojni put nije tekao bajno, kazao je Zidarić brojnoj publici u prepunoj, najvećoj  dvorani Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, gdje je održan Poslovni uzlet. Svu dobit kontinuirano su investirali, nisu kreditno opterećeni, a veliki značaj daju znanju i edukaciji zaposlenika te ishođenju certifikata, što je, posebno je naglasio, itekako bitno u poslovanju. Pohvalio se kako su upravo radi certificiranja na listi sa samo još tri inozemne tvrtke koje imaju atest za raditi na području Njemačke.

Njegova preporuka mladim poduzetnicima početnicima je – ne mislite na zaradu nego kako ćete što bolje razviti svoj proizvod, osnažiti razvoj i ishoditi sve certifikate nužne u poslu koji obavljate.

Od gubitnika do odlične kompanije

I Marijan Bišćan iz belomanastirske tvrtke Starco ispričao je poučnu priču kako gubitnik može postati odlična kompanija koja nema konkurencije na globalnom tržištu. Još 2009. poslovali su s gubitkom, a onda je okrenut novi list.

Isključivo angažmanom domaćih ljudi i lokalne pameti, iznio je, danas ta tvornica koja primarno proizvodi 'felge' za kotače na manjim poljoprivrednim strojevima u stanju je u kratkom roku riješiti narudžbu svakog kupca. Tjedno, iznio je,  razvijaju 20 novih proizvoda. Iako rade na strojevima koji su za otpis 20 godina su ispred konkurencije u Europi, ustvrdio je navodeći da im ni Kina nije konkurent unatoč niskim cijenama. Bišćan je opovrgnuo ocjenu da je hrvatska radna snaga preskupa i nekonkurentna. Skupa je neefikasna radna snaga, a toga nema u Belom Manastiru, plaća radnika na traci iznosi neto 5600 kuna, kazao je. Svatko može kupiti tvornicu, to je najlakše, ali razliku čine ljudi, njihovo znanje i motiviranost. Godišnje organiziraju desetke edukacija pa svaki zaposlenik danas može odgovorno i stručno obavljati pet i više poslova.

Pripravni su svakom kupcu narudžbu realizirati u roku koji traži i stoga, ustvrdio je, nemaju konkurenata jer to ne može nitko ni na Istoku ni na Zapadu.

U 2015. najavio je, imat će 'vizualnu' tvornicu kojoj menadžment neće biti potreban čime će dodatno smanjiti troškove, a tržištu će ponuditi svoj koncept kako se može uspješno poslovati, najavio je Bišćan.

U fokusu IT sektor i srednjoškolci

Kornelija Mlinarević, pročelnica za EU fondove u gradu Osijeku govorila je o izgradnji nove poslovne zone Nemetin uz potporu iz strukturnih fondova, nazvane zelena zona, gdje će i  mladim poduzetnicima i poduzetnicima početnicima biti dostupna sva infrastruktura za uspješan rad. Posebno je istaknula projekt Osijek softver city u kojemu 20 tvrtki i 50 fizičkih lica razvijaju svoje ideje.  IT sektor je, iznijela je, u kratkom roku zaposlenost povećao za 16 posto, a kako bi bili još uspješniji sustavno se organizira animiranje srednjoškolaca.

Niz specifičnih kreditnih linija nalazi se u njihovoj ponudi namijenjenoj upravo mladim poduzetnicima i poduzetnicima početnicima, izvijestio je brojne sudionike Poslovnog uzleta Alen Šimić, regionalni direktor za malo i srednje poduzetništvo u Privrednoj banci Zagreb iz podružnice u Osijeku. Ovih su dana, kazao je, s Vukovarsko-srijemskom županijom potpisali ugovor po kojemu će uz sufinanciranje županije konačna kamata poduzetnicima iznositi svega 3,35 posto, uz gornji limit kredita 750 tisuća kuna, a novac se može trošiti kako za kapitalna ulaganja tako i za trajna obrtna sredstva. Sudjeluju i u svim programima HBOR-a te u mnogim projektima s EBRD-om i EIF-om. Iz dosadašnjih aktivnosti izdvojio je podijeljene poduzetničke kredite za 33 projekta u ukupnom iznosu od devet milijuna eura za koje su poduzetnici uz konzultantsku potporu instituta „Hrvoje Požar“ uspjeli dobiti 15 posto poticaja, ukupno oko milijun eura.