Potpisivanjem drugog ugovora o isporuci plina s Kinom, Rusija je okrenula leđa Europi kao glavnom tržištu za svoj plin te pokazala kako je zapadne sankcije neće izolirati.

Nakon što je početkom godine – nakon ruske aneksije Krima – potpisan prvi ugovor o opkrbi plinom, u nedjelju su ruski predsjednik Vladimir Putin i kineski mu kolega Xi Jinping u Pekingu potpisali drugi, preliminarni ugovor. Prema navodima zapadnih medija, posljednji ugovor po vrijednosti je "nešto manji" od prvog koji je vrijedio 400 milijardi dolara.Ugovorom je predviđeno da Rusija u sljedećih 30 godina isporučuje najmnogoljudnijoj državi svijeta dodatnih 30 milijardi kubnih metara plina godišnje kroz Altajski plinovod, budući plinski pravac iz zapadnog Sibira do Kine.

Kada se dva ugovora zbroje, Kina će sa sibirskih polja do 2044. dobivati ukupno 68 milijardi kubika plina i to platiti gotovo 800 milijardi dolara. Kada isporuke započnu, a to bi trebalo biti za četiri do šest godina, Njemačka više neće biti najveći kupac ruskog plina i Gazpromovo najvažnije tržište. Zapadni analitičari u ovom potezu vide nekoliko poruka. Prva je jasna ruska želja da okrene leđa Europi i fokusira se na brzorastuće azijsko energetsko tržište čiji relativno brzi ekonomski rast traži sve više energenata.

Pri tome ne treba zanemariti ni kinesku potrebu okretanja čistijim energentima zbog golemih ekoloških problema uslijed korištenja ugljena. Druga je politička poruka Kremlja koja jasno poručuje Zapadu da Rusiju ne mogu potpuno ekonomski izolirati zbog ukrajinske krize. Kina je u aktualnom geopolitičkom trenutku Rusiji odlično poslužila kao izlaz. Kako kaže za Bloomberg Lin Boqiang, direktor Istraživačkog centra za energetsku ekonomiku sveučilišta Xiamen, najnoviji ugovor još će više Rusiju približiti Kini na ekonomskom i političkom planu. "Kina je vjerojatno jedina zemlja na svijetu koja ima financijske sposobnosti i tržište kojima može progutati golemi ruski izvoz plina", ističe Boqiang.