Još lani država je najavila da kreće u sređivanje zapuštenih državnih nekretnina, a za taj veliki posao nedavno je angažirala i tvrtke koje se bave procjenjivanjem vrijednosti nekretnina.

Državni ured za upravljanje državnim nekretninama (DUUDI) sklopio je ugovore s ukupno deset tvrtki i ovlaštenih sudskih vještaka, i to na četiri godine, a posao je ukupno vrijedan 10,3 milijuna kuna. Raspoređen je u pet regionalnih cjelina, a pojedinačno najveći dio odradit će se u metropoli, gdje će 136 nekretnina procjenjivati šest tvrtki. Pretežito je riječ je o stambenim objekatima, a vrijednost procjena za to područje je 3,2 milijuna kuna. Posao će obavljati tvrtke Veridon, Ivne građevina, Tihomar nekretnine, Vještak, Centar akcija te Erste nekretnine. Očekivano, za to je područje pristiglo i najviše ponuda, ukupno 17. Na području Dalmacije pak procjenjivat će se 68 nekretnina, uglavnom stanovi, građevinska i poljoprivredna zemljišta, a to će stajati 2,1 milijun kuna.

U županijama na istoku Hrvatske vrednovat će se 71 nekretnina, najviše poljoprivredna i građevinska zemljišta, a četiri izvođača dobit će dva milijuna kuna. U Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji DUUDI će zaposliti tri tvrtke i sudskog vještaka iz Rijeke Albina Hofbauera na procjeni 79 nekretnina, mahom građevinskih i poljoprivrednih parcela, a izdvojit će 1,75 mil. kn, dok najmanji iznos čeka procjenitelje za sjeverozapadni dio Hrvatske. Četiri procjenitelja na tom će području analizirati 65 nekretnina, a dobit će ukupno 1,2 mil. kuna. Većina tvrtki koje su odabrane za taj posao, prema dostupnim podacima, ima skromne godišnje prihode i ovo će im biti jedan od većih poslova koje obavljaju posljednjih godina, izuzev triju tvrtki u vlasništvu banaka – Erste, PBZ i HPB nekretnina, koje prema podacima Poslovna.hr, imaju između deset i dvadeset zaposlenika i prihode od šest do 18 milijuna kuna.

S njima je DUUDI ugovorio procjene ukupno vrijedne 3,4 milijuna kuna. Upravo na taj segment žalili su se neki natjecatelji, među kojima je i tvrtka Rudimentum, čija je vlasnica Melita Bestvina i predsjednica Hrvatskog društva sudskih vještaka. Ona je javno otvorila pitanje ispravnosti odluke da banke i njihove tvrtke, zbog isprepletenosti i sukoba interesa, sudjeluju u procjeni državnih nekretnina. Pritom se poziva i na praksu u Sloveniji, gdje je takvim tvrtkama ukinuta mogućnost procjenjivanja državnih i nekretnina za koje se njihovi klijenti hipotekarno zadužuju. U hrvatskom slučaju posebno smeta što je ugovor sklopljen s tvrtkom u vlasništvu državne banke, HPB-a.No, DUUDI je na kraju ugovore potpisao pozivajući se na činjenicu da sve odabrane tvrtke ispunjavaju postavljene kriterije te da je Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave odbacila navedene žalbe.
 

Doduše, žalbe su odbačene iz formalnih razloga: tvrtke koje su se žalile nisu uplatile po 45 tisuća kuna naknade za taj postupak. O sadržaju žalbe komisija se nije očitovala. Druga pitanja koja se otvaraju ovim ugovorima jesu: je li državi potreban vanjski tim za taj posao, kako je to bilo dosad rješavano i tko je dosad za državu procjenjivao tržišnu vrijednost nekretnina. DUUDI, naime, u svom sektoru za nekretnine ima poseban odjel za procjene, no kažu kako je angažiranje profesionalaca i dosad bila praksa. Bile su, kažu u DUUDI-ju, tražene najmanje tri ponude sudskih vještaka s liste vještaka Hrvatskog društva sudskih vještaka ili Sudačke mreže, s područja na kojem se nalazila nekretnina, a birana je najpovoljnija ponuda. No, angažman vanjskih suradnika na ovom poslu, objašnjavaju u DUUDI-ju, zakonska je obveza, propisana Zakonom o upravljanju državnom imovinom.

U spomenutom Odjelu za procjene, kažu, trenutačno je, i to od prošlog mjeseca, zaposleno troje službenika, uz voditelja odjela. No, posao odjela nije izrada procjena, već, objašnjavaju u DUUDI-ju, kontrola i provjera obavljenih postupaka, kako bi bili sigurni i izbjegli odstupanja u procjenama, što se u praksi često događa. Koliko je četverogodišnji angažman vještaka povoljniji za državu od dosadašnje prakse, ne otkrivaju. Ukupan iznos sklopljenih ugovora, inače, u konačnici je i nešto veći nego što je DUUDI procjenjenjivao (očekivalo se 7,8 milijuna bez PDV-a). No, u DUUDI-ju napominju kako je i ovo okviran sporazum, a što se dinamike posla i isplata tiče, one će biti zadane godišnjim planom upravljanja državnom imovinom. Plan za iduću godinu već je prošao javnu raspravu i Vlada bi o njemu trebala odlučiti na idućoj sjednici. 

gospodarska sila

Tražite stabilnu karijeru? Ova industrija stvara bogatstvo diljem Europe

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti