U zadnje dvije godine Hrvatska je prijavila više reformi nego u prethodnih gotovo šest, istaknuo je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak na današnjoj konferenciji za novinare na kojoj je istaknuo napredak Hrvatske u izvješću Svjetske banke o uvjetima poslovanja "Doing Business 2015".

U tom izvješću, u kojem se analiziraju propisi koji se primjenjuju na tvrtke u 10 područja poslovne regulative, Hrvatska je među 189 zemalja zauzela 65. mjesto. Time je napredovala za dva mjesta u odnosu na izmijenjeni lanjski plasman po novoj metodologiji, dok je prije te izmjene i uvođenja nove metodologije Hrvatska u izvješću "Doing Business 2014" bila na 89. mjestu.

Vrdoljak je naglasio kako je najveći skok, za 95 mjesta, Hrvatska ostvarila na području zaštite ulagača.

"Hrvatska je promjenila okruženje i zemlja je koja štiti ulagače, jer smo sa 157. mjesta (u kategoriji zaštite ulagača) napredovali za 95 mjesta i sada smo na 62. mjestu", kazao je Vrdoljak napominjući kako tu nije kraj posla te kako trebamo i moramo biti bolji.

Posebno je istaknuo podatke HNB-a o izravnim stranim ulaganjima u prvih šest mjeseci ove godine koja su dosegnula 2,17 milijardi eura. "To je više nego četiri puta više nego cijele prošle godine", naglasio je Vrdoljak napominjući kako je to rezulatat aktivne politike i povećanja aktivnosti i mjera privlačenja investicija od strane čitave Vlade i velikog angažmana Agencije za investicije i konkurentnost.

Osvrčući se na izvješće "Doing Business 2015" Vrdoljak je naveo kako je Hrvatska danas na 65. mjestu od 189 zemalja, a do prošle godine smo bili 89. i to u trendu koji nije bio dobar, jer smo se u pravilu pomicali prema dolje.

Najveći skok ostvaren je u pet pokazatelja – uknjižba vlasništva (14 mjesta), prekogranično trgovanje (13 mjesta), dobivanje električne energije (1 mjesto), rješavanje insolventnosti (42 mjesta), a najveći skok ostvarila je prema pokazatelju zaštita ulagača.

"Zaštita ulagača najveći je napredak, za 95 mjesta. Hrvatska je promjenila svoje investicijsko okruženje i štiti ulagače u Hrvatskoj", rekao je ministar.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Vrdoljak se osvrnuo i na Zakon o poticanju investicija i unaprjeđenju investicijskog okruženja, ističući kako je to jedan od najkonkurentnijih zakona u Europi.

Dokaz tome je, kako je rekao, da smo prema bivšem zakonu u razdoblju od 2007. do 2011. imali 89 zahtjeva poduzetnika za taj oblik poticaja, a nakon izmjene zakona, od 2012. do danas, zaprimljeno je 355 zahtjeva u ministarstvima poduzetništva i obrta i gospodarstva.

Ukupne investicije prijavljenih projekata po navedenom zakonu iznose oko 18 milijardi kuna, a ukupni broj novozaposlenih je gotovo 11 tisuća, kazao je Vrdoljak napominjući kako je očito to prepoznato i prema metodologiji Svjetske banke.

"Vidimo velike napretke, 24 mjesta smo napredovali na listi i to nije gotov posao. Mi možemo i trebamo biti bolji, to su naši ciljevi. Ima još puno mjesta gdje možemo biti bolji, nema razloga da ostanemo na 65. mjestu, jer možemo i trebamo biti bolji", zaključio je Vrdoljak.

U AIK-u 150 investicijskih projekata

Ravnatelj Agencije za investicije i konkurentnost Damir Novinić istaknuo je kako njihov portfelj trenutno broji oko 150 investicijskih projekata, riječ je o projektima velikih tvrtki, a ohrabruje da se najveći dio projekata odnosi na proizvodnju i to u području farmaceutike i turizma.

"Investitori koji od prvog dana dođu i rade s nama, koji su ozbiljni i znaju točno što žele, lako nađu investicijsku destinaciju, lako nađu dio Hrvatske u kojem će ostvariti svoju investiciju i gotovo u pravilu nemaju problema", naglasio je.

Posebno je istaknuo velike investicije u farmaceutskom sektoru – Plivina od gotovo milijardu kuna, Jadranski galenski laboratorij 400 milijuna kuna, Belupo gotovo 400 milijuna kuna itd.

Imamo više od dvije milijarde kuna investicija u proizvodnju u farmaceutskom sektoru, rekao je Novinić.

Naveo je i kako su u suradnji s lokalnim zajednicama napravili katalog poslovnih zona sa 130 lokacija koje su potpuno spremne za prihvat investicija.

Grčić – napredak rezultat napora Vlade

Potpredsjednik Vlade Branko Grčić nešto ranije danas ocijenio je da je pozitivan pomak Hrvatske na ovogodišnjoj listi lakoće poslovanja Svjetske banke rezultat napora Vlade poduzetih prije svega u području uknjižbe vlasništva, izdavanju građevinskih dozvola, prekograničnom trgovanju i zaštiti ulagača.

"Svakako je to dobra vijest", ocijenio je potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvitka i EU fondova Branko Grčić u emisiji Hrvatskoj radija "A sada Vlada".

Istaknuo je i da je došlo do promjene metodologije, pa se sada pozicija Hrvatske mjeri s najboljima. "Sada smo u prvoj trećini od ukupnog broja zemalja od 189 po lakoći poslovanja u svijetu, što ne izgleda tako loše", rekao je Grčić.

Od zemalja u regiji ispred Hrvatske plasirane su Makedonija, na 30. mjestu, Crna Gora na 36. mjestu, Bugarska na 38., Rumunjska na 48., Slovenija na 51. i Mađarska na 54. mjestu. S druge strane, iza Hrvatske, na 68. mjestu plasirana je Albanija, dok je Kosovo na 75., Srbija na 91., a Bosna i Hercegovina na 107. mjestu.

Osvrnuvši se na činjenicu da su Makedonija i Crna Gora i dalje ispred Hrvatske, Grčić je kazao da su te zemlje znatno pojednostavile procedure. Osim što su u startu imale jako niske poreze, skratile su razne procedure i pojeftinile ih, uvidjevši da im je to jedini izlaz.

"Stoga se tamo događaju promjene i novi projekti, te su zemlje neka vrsta oaza za investitora, što mi u odnosu na naše bilance javnog i privatnog sektora ne možemo provesti preko noći. Primjerice, ne možemo smanjiti stopu poreza na dohodak, jer kako ćemo financirati jedinice lokalne i regionalne samouprave. Vrlo je teško u pokušaju da se ostvari neki balans ići s radikalnim mjerama. No, očigledno je da smo, uz velik napor ove Vlade i moje radne skupine za poslovnu klimu, u protekle dvije godine napravili određeni napredak, u uskoj suradnji s predstavnicima Svjetske banke koji su nam jako pomogli u preslikavanje te metodologije na našu situaciju", zaključio je Grčić.