U posljednjih 10 godina cijena električne energije porasla je za preko 60 posto, cijena plina za 53 posto, a cijena grijanja za 45 posto, dok se cijena za vodu i odvodnju udvostručila.

Ona danas na području Zagreba iznosi 14,2 kn/m? za razliku od 7,2 kn/m?, koliko je iznosila 2003. godine, piše internetski enrgetski portal zelenaenergija.org. S druge strane postojeće stambene zgrade na području Grada Zagreba devastirane su, zaboravljene u vremenu i neodrživom sustavu upravljanja. Čak 80 posto njih starije je više od 40 godina te zahtijeva ozbiljne zahvate na obnovi fasade, postavljanju izolacije, zamjeni prozora, dotrajalih i neučinkovitih kotlovnica i slično.

Spajanje na vodomjer
"Posebna kategorija su višestambene zgrade priključene na centralne toplinske sustave u kojima se toplinska energija obračunava po kvadratu stana, a ne po realnoj potrošnji. U tim slučajevima nerijetko je više od pet zgrada spojeno na jedan vodomjer, dok se potrošnja vode obračunava prema broju članova kućanstva. Kako bi se stanarima omogućilo plaćanje troškova energije i vode prema ostvarenoj potrošnji potrebne su ozbiljne preinake na postojećim instalacijama i sustavima grijanja, što sve zahtjeva velika ulaganja. Stoga smatramo da grad Zagreb u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost treba osigurati barem 40 posto sredstava za sufinanciranje takvih investicija", rekla je za internetski portal zelena energija.org magistrica Ana Pavičić Kaselj iz akcije Za grad.Sa 10 milijuna kuna godišnje – što za usporedbu čini tek jednu desetinu troškova Ureda zagrebačkog gradonačelnika – Grad Zagreb mogao bi sufinancirati preko 3000 projekata energetske obnove. Pored toga ukupna ulaganja u ove projekte godišnje bi rezultirala s preko 106 milijuna kuna investicija pri čemu bi se sačuvala radna mjesta u građevinskoj industriji i dao poticaj obrtnicima s obzirom na to da bi se godišnje na provedbi energetske obnove zaposlilo preko 12.000 ljudi.

Otvaranje radnih mjesta
Trend povećanja cijena energije u budućnosti će se nastaviti, a ovakav poticaj omogućio bi građanima da dugoročno smanje troškove režija za čak 30%."Ovakva praksa već je dugi niz godina poznata u raznim europskim gradovima. Primjerice, grad Heidelberg u Njemačkoj već 10 godina sufinancira projekte energetske obnove. U svojem godišnjem proračunu Heidelberg osigurava 10 milijuna kuna kojima sufinancira obnovu obiteljskih kuća (sa 40.000 kn) te višestambenih zgrada (sa 400 kn/m?). Tijekom godina investicije u energetsku obnovu stambenih zgrada na taj su način rezultirale ukupnim ulaganjima višim od 600 milijuna kuna, te sačuvale i stvorile preko 300.000 radnih mjesta", kaže  Ana Pavičić Kaselj za internetski portal zelena energija.org.